Glavobolja, temperatura, prehlada, alergija, probavne smetnje... problemi su zbog kojih će većina ljudi uzeti neki bezreceptni lijek, no tijekom trudnoće i dojenja potreban je oprez. Mag.pharm. donosi koje je lijekove bolje izbjegavati, a koji se smatraju sigurnima!
Lijekovi u trudoći i tijekom dojenja, zbog rizika za majku i dijete, treba primjenjivati ograničeno i vrlo oprezno. Poznato je da većina lijekova može proći kroz placentu, pa postoji mogućnost farmakološkog učinka na embrio i fetus. Količina informacija o učincima i posljedicama primjene lijekova kod trudnica je ograničena, jer se klinička ispitivanja učinka lijekova na trudnoću iz etičkih razloga ne provode, a studije na gravidnim životinjama nisu sasvim pouzdane.
Prva tri mjeseca najkritičnija
Budući da je dio trudnoća neplaniran, važan je oprez prilikom propisivanja lijekova ženama generativne dobi. Najopasnije razdoblje su prva tri mjeseca trudnoće, tada treba izbjegavati primjenu bilo kojeg lijeka, a to je razdoblje kada dio žena niti ne zna da su trudne. Pri izboru lijeka, liječnik će se odlučiti za lijekove koji su do sada već propisivani u trudnoći i za koje se pokazalo da su uglavnom neškodljivi i takvim će lijekovima uvijek dati prednost pred novim ili neispitanim lijekovima.
Lijekovi su svrstani u nekoliko kategorija prema svom riziku štetnosti za plod. Najčešće se koristi klasifikacija Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) koja svrstava lijekove u pet kategorija (A, B, C, D, X). Lijekovi kategorija A i B nisu pokazali nikakav rizik za plod te se smiju primjenjivati u trudnoći.
Lijekovi se izlučuju i mlijekom
Važnost dojenja kao prirodne prehrane sve se više ističe, a podupire ju i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). U uputama lijekova vrlo često se spominje da se lijek ne preporuča tijekom dojenja. Takva preporuka navodi se najčešće zbog nedostatka studija koje bi potvrdile sigurnost lijeka tijekom dojenja, a ne zbog utvrđenih neželjenih učinaka. Iz bojazni da su lijekovi općenito štetni u dojenju, postoji mogućnost da dojilja uopće ne koristi lijek koji joj je potreban ili odustane od dojenja.
Većina lijekova koje uzima majka prenosi se u majčino mlijeko u malim koncentracijama. Ako postoji opravdan razlog za uzimanje lijeka, najbolje je uzeti ga 30-60 minuta poslije dojenja i 3-4 sata prije sljedećeg dojenja.
Biljni lijekovi i dodaci prehrani
Sve je veća ponuda i potražnja za bezreceptnim lijekovima, biljnim pripravcima i dodacima prehrani koji se koriste u samoliječenju, to jest za rješavanje blažih zdravstvenih tegoba bez odlaska liječniku. Lijekovi koji se mogu dobiti u slobodnoj prodaji, često se nepotrebno i nekritički uzimaju, a pogrešno se smatraju apsolutno neškodljivima, jer se mogu nabaviti bez recepta.
Za liječenje manjih zdravstvenih tegoba najčešće se koriste lijekovi iz skupina analgetika, antihistaminika, dekongestiva, antitusika, ekspektoransa, antacida...
Za bol i vrućicu najsigurniji paracetamol
Za liječenje boli različitog podrijetla, kada je to moguće, najbolje je primijeniti nefarmakološke mjere, primjerice masažu, obloge (tople ili hladne), mirovanje ili određene vrste tjelovježbe ili tuširanje mlakom vodom kod povišene tjelesne temperature.
Jedini lijek koji se može primjenjivati tijekom cijele trudnoće i tijekom dojenja, kao blagi analgetik i antipiretik, je paracetamol do maksimalno 4g/dan. Acetilsalicilna kiselina nije preporučljiva, naročito u zadnjem tromjesečju trudnoće. Niske doze acetilsalicilne kiseline preporučuje se trudnicama isključivo kao antiagregacijski lijek po preporuci liječnika.
Tijekom dojenja može se koristiti i ibuprofen, ali ne i ostali NSAR (nesteroidni antireumatici), jer nije poznat njihov učinak na mlijeko.
Oprez s lijekovima za alergije
Većina antihistaminika prema FDA kategorije su B i C, uporaba je ograničena, naročito u prva tri mjeseca trudnoće. Relativno sigurnima se smatraju loratadin i cetirizin.
U dojilja nisu provođene kontrolirane studije, ali je poznato da se značajna količina nekih antihistaminika izlučuje putem mlijeka (cetirizin, feksofenadin, loratadin), pa iako nisu poznati njihovi učinci na dojenčad, uporaba antihistaminika se ne preporuča u dojilja.
Trudnoća i dojenje bez lijekova za prehladu
Lijekovi za liječenje prehlade vrlo se često koriste, a najčešće su to kombinacije dekongestiva, antitusika/ekspektoransa, slabih analgetika i antihistaminika. Trudnice bi ih trebale izbjegavati, jer za većinu nije poznato prolaze li placentu.
Vrlo čest sastojak ovih preparata je pseudoefedrin, vazokonstriktor koji bi mogao izazvati porast krvnog tlaka u uterusu i potencijalno krvarenje. Antitusik dekstrometorfan ima kategoriju C, a butamirat se ne preporučuje uzimati ni u trudnoći ni tijekom dojenja. Mukolitici acetilcistein i bromheksin su dozvoljeni, iako se efekt na smirenje produktivnog kašlja može postići i pijenjem dovoljne količine vode.
Vitamin B6 protiv mučnine
Mučnina, sa ili bez povraćanja, česta je pojava u ranim stadijima trudnoće, javlja se kod 90 posto trudnica tijekom prvog tromjesečja, i traje najčešće prvih 6-8 tjedana. Blaži oblici mučnine se liječe izbjegavanjem rizičnih čimbenika i promjenama prehrambenih navika - preporučuju se manji, učestaliji obroci, s povećanim unosom ugljikohidrata, a smanjenim unosom masti.
Od bezreceptnih lijekova može se kratkotrajno koristiti lijek dimenhidrinat (kategorija B), a može pomoći i vitamin B6 (piridoksin). Za teže slučajeve koristi se farmakoterapija antiemeticima, ali samo po preporuci liječnika.
Za žgaravicu postoji siguran lijek
U trudnoći se često javlja žgaravica i problemi sa želucem. Pojavljuju se kod 45-80 posto trudnica, sa simptomima kao i u općoj populaciji, a mogu se pojaviti u svakom razdoblju trudnoće, najviše u 1. tromjesečju. Najsigurniji lijekovi za žgaravicu u trudnoći su antacidi, stara i dobro poznata skupina lijekova te se nalaze na tržištu kao bezreceptni lijekovi.
Zatvor riješite dodacima prehrani
Izostanak spontanog pražnjenja crijeva, stanje u kojem osoba ima stolicu rijetko, te su one tvrde, oskudne i suhe, vrlo su česta pojava u trudnoći (kod 11-38 posto trudnica). Zatvor nastaje iz više razloga: smanjeni motilitet tankog i debelog crijeva, povećana apsorpcija vode, često korištenje preparata željeza.
Prvenstveno treba promjeniti prehrambene navike, uzimati dosta voća i povrća, dovoljne količine tekućine te povećati fizičke aktivnosti. Za problem zatvora u trudnoći, preporučuju se više dodaci prehrani (ljuskice indijskog trputca ili sirup šljiva-smokva) nego lijekovi. No, postoje i lijekovi - laksativi, korisni i sigurni za povremeno i kratkotrajno uzimanje, dostupni kao bezreceptni lijekovi. To su bisakodil i natrijev pikosulfat, oba lijeka kategorije B.
