ADHD i problemi s hranom često idu ruku pod ruku. Dok neka djeca s ovim poremećajem znaju imati problema s prejedanjem, druga su toliko zaokupljena ili im je teško koncentrirati se da jednostavno zaborave jesti.
Povezanost između ADHD-a i poremećaja prehrane nije mala. Istraživanja pokazuju da adolescenti s ADHD-om imaju za 41% veću šansu razviti poremećaje u prehrani u usporedbi s onima bez ovog poremećaja. Također, čak 20% djece s ADHD-om kasnije može razviti ozbiljnije poremećaje poput anoreksije, bulimije ili poremećaja prejedanja.
Stručnjakinja za poremećaje prehrane, dr. Jillian Lampert, kaže da točno zašto postoji ta poveznica još nije sasvim jasno, ali se vjeruje da impulzivnost vodi do prejedanja, da promjene u ritmu spavanja utječu na apetit, a i lijekovi za ADHD mogu utjecati na prehrambene navike.
Uobičajeni znakovi upozorenja kod djece s ADHD-om
Dr. Lampert, registrirana dijetetičarka, ističe da postoje određeni obrasci u prehrani koji mogu biti znakovi da dijete s ADHD-om ima poteškoće s hranom:
- Jede vrlo brzo
- Jede kao da nema kontrolu nad time
- Jede iako nije gladno, samo zato što je hrana dostupna
- Tijekom dana jede malo, a navečer previše, osobito ako uzima lijekove za ADHD
- Iznenadne promjene u težini koje nisu povezane s rastom
Što učiniti ako prepoznate ove znakove?
Ako primijetite ove znakove, dr. Lampert savjetuje uvesti redovite obroke u rutinu, bez ometanja poput telefona ili televizije. Bitno je da djeca nauče prepoznati kad su stvarno gladna, a kad sita, piše HuffPost.
Dr. Lampert preporučuje jednostavan pristup: dopustite djetetu da samo odluči koliko će hrane uzeti. Također, stavite jelo na sredinu stola i dajte mu mogućnost da uzme još ako ostane gladno.
Također, pitajte ih: „Koliko si gladan/na od 1 do 10?“ ili „Koliko si sada sita/sit?“. Ovo im pomaže da nauče bolje slušati svoje tijelo i regulirati unos hrane.
Manji tanjuri i češći manji obroci mogu pomoći djeci koja teško sjede mirno za stolom. Također, skrivanje grickalica i ostataka može spriječiti da jedu bez razmišljanja.
Ne samo hrana – spavanje i kretanje su važni
Kvalitetan san i redovita fizička aktivnost su također jako važni. Djeca bi trebala imati barem 60 minuta umjerene do intenzivne aktivnosti svaki dan, što im pomaže da bolje spavaju i reguliraju apetit.
Dr. Lampert naglašava kako je važno uspostaviti dobru rutinu spavanja i kretanja, jer poremećaji spavanja mogu povećati osjećaj gladi i želju za brzom hranom punom šećera.
Kada lijekovi utječu na apetit?
Lijekovi mogu utjecati na apetit, pa je dobro napraviti plan obroka koji uključuje i vrijeme kada dijete uzima lijek i kad ne uzima, kako bi se izbjeglo prejedanje ili gubitak kontrole.
Kad lijek prestane djelovati navečer, dobro je imati zdrave grickalice pri ruci i ponudu aktivnosti koje će dijete zaokupiti – kao vožnja bicikla, razgovor s prijateljem, čitanje ili šetnja s kućnim ljubimcem.
Kad potražiti pomoć?
Ako primijetite da prehrambene navike djeteta ozbiljno utječu na njegovu svakodnevicu, ne oklijevajte potražiti stručnu pomoć – bilo od liječnika, terapeuta ili organizacija koje se bave poremećajima prehrane.
