Izostanaka je uvijek bilo i uvijek će biti, no dok su učenici prije izostajali uglavnom zbog bolesti i opravdano, među današnjim generacijama stvari su se, čini se, promijenile.
Generacije današnjih roditelja mogu se sjetiti otprilike dva moguća razloga zbog kojih su izostajali iz škole: bolest ili markiranje. I ta bolest je morala biti ona koja bi te srušila u krevet, jer - ako nisi u krevetu, možeš biti u školi. Ako nisi bio u školi i nisi bolestan, onda ti te satove ne bi nitko opravdao i smatralo se da si markirao. Moglo se dogoditi jednom, a za drugi put bi već dobro promislio hoćeš li to raditi – ovisno o posljedicama koje je nosio prvi put…
No danas, čini se, stvari stoje drukčije. Prema objavljenim podatcima o izostancima učenika s nastave, možemo zaključiti da su učenici oborili svojevrstan rekord. Izostanaka je bilo kao nikada do sada, prenosi HRT, odnosno više od 40 milijuna sati. Godinu ranije ta je brojka bila za čak milijun sati manja, dok je prije 10 godina broj sati izostanaka bio čak 10 milijuna manji.
Kad to pretvorimo u postotke, stvari izgledaju ovako: prosječno je svaki osnovnoškolac lani izostao 77 sati s nastave, a srednjoškolac 115 sati. I dok gledamo ove brojke, mislimo uglavnom na više razrede, zar ne? Jer, zašto bi oni u nižim razredima izostajali toliko… No, podatci govore da su s nastave naveliko izostajali i prvašići – i to gotovo 2 milijuna sati, od čega je neopravdano više od 20 tisuća.
Čak tri i pol milijuna izostanaka otpada na - maturante. Oni su, čini se, doslovno kalkulirali kada bi mogli ići na nastavu, a kad bi mogli izostati, a razloge niti ne skrivaju. Evo što su rekli za HRT:
„Markirao sam jer sam kasnio u školu, a ovo ostalo vezano je uz sport ili preglede“, rekao je srednjoškolac Jurica, dok je vjerojatno također srednjoškolka Marta općenito o svojoj generaciji u prilogu rekla da se uglavnom izostaje zbog bolesti, ali i – lijenosti.
Iako je bolest vjerojatno prvi razlog za izostanak, stručnjaci koji rade u školama primijetili su da je sve veći broj izostanaka koje opravdavaju roditelji.
„Roditelji mogu opravdati do tri dana, a često se zna dogoditi da roditelji opravdaju tri dana uzastopce pa učenik dođe dan, dva pa opet izostane 3 dana“, rekao je pedagog Zvonimir Radić, a srednjoškolac Jurica je to na neki način i potvrdio: „Kad je neki bitniji test, roditelji to opravdavaju“.
Specijalisti za školsku i adolescentnu medicinu ne mogu shvatiti zašto roditelji pružaju svojoj djeci podršku koju ne bi smjeli, odnosno podršku koja im dugoročno ne koristi.
„Oni negativno potkrepljuju negativno ponašanje što svakako nije dobro, jer daju djetetu poruku, 'dobro danas je težak dan, nećeš ga proživjeti, nećeš se nositi s neuspjehom', a jednog dana će dijete doći na posao i neće se moći nositi s težim zadatkom,“ pojasnila je Nina Petričević, dr. med./spec. školske i adolescentne medicine u NZJZ "Dr. Andrija Štampar".
„Najčešći razlozi koje roditelji pišu da je glavobolja, boli trbuh, povišena temperatura, a zna se dogoditi da su bili kod djeda i bake, vratili se kasno, a roditelji svašta napišu“, rekao je Denis Zvorc, ravnatelj OŠ Petra Preradovića u Zagrebu.
Čini se da se zbog ovakvih izostanaka nitko ne crveni, odnosno nitko se tog ne srami. Učenici zapravo niti ne vide problem u tom da izostanu s nastave ako se nisu pripremili za neki test ili odgovaranje, a problem, očito, ne vide niti roditelji.
Čini se da ćemo ovim tempom već ove školske godine ponovno oboriti rekord.
