Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem 12. studenog pojasnit će na konferenciji 'Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska' zašto smo zakazali u praćenju modernih trendova podučavanja
Broj mjesta na konferenciji je ograničen. Prijavi svoj dolazak već danas!
Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja ističe da se pojavom novih tehnologija promijenila i sama uloga učitelja i dodaje kako naši učitelji nisu spremni djecu pripremiti za tržište rada.
'Zakazali smo i vrlo brzo moramo promijeniti princip rada'
"Učitelj je nekad samo prenosio znanje, a danas bi djecu trebao naučiti kako da pronađu relevantne informacije", objašnjava Šprem. I dok se način poučavanja u svijetu značajno izmijenio, Hrvatska - ističe sindikalistica - nije pratila moderne trendove.
Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja
"Zakazali smo i vrlo brzo moramo promijeniti princip rada", upozorava nastavnica te ističe da naša sveučilišta nedovoljno pripremaju buduće nastavnike na rad u modernim učionicama, a zbog nesrazmjera u upisnim kvotama školuju previše učitelja razredne nastave. S druge strane, dodaje, zbog malih plaća, gotovo ne postoji interes prirodoslovnjaka za radom u školi.
Upozorava i da sva djeca u Hrvatskoj nemaju priliku obrazovati se pod istim uvjetima. "Situacija se razlikuje od škole do škole, ali većina škola nema ni osnovnu opremu za rad. Učitelji od svoje plaće izdvajaju novac za papir koji im je potreban u radu s djecom. I sama sam godinama kupovala potrebnu opremu za nastavu", priča profesorica.
'Zaboravlja se da reforme idu preko leđa učitelja'
Iako je projekt 'Škole za život', priznaje, uveo neke novosti, zapravo je povećao administraciju, zbog čega učitelji, ističe, ne stignu biti kreativni.
"Zaboravlja se da reforme idu preko leđa učitelja", poručuje Šprem. Objašnjava da niz faktora u provedbi reforme ovisi o uspjehu učitelja.
"Volja za radom i motiviranost su ključni. Puno se govorilo o opremi za 'Školu za život', a nije se pitalo koliko su nastavnici spremi za taj projekt", ocjenjuje nastavnica.
U sindikatu, dodaje, dobivaju različite dojmove na eksperimentalni program. "Kako je vrijeme prolazilo, ljudi su posustajali, a pala im je i motivacija. Na kraju sve ovisi o tome koliko je koji nastavnik snalažljiv", procjenjuje sindikalistica.
'Više od 90 posto hrvatskih škola radi na kredi i ploči što je rezultat sustava zanemarivanja koji kraje godinama'
Dok djeci u Sydneyu, kaže, preko videolinka predaju i profesori iz Amerike s kojima učenici mogu uživo komunicirati kao da su s njima u učionici, a ne na drugom kontinentu, u Hrvatskoj je takva situacija nezamisliva.
"Više od 90 posto hrvatskih škola radi na kredi i ploči što je rezultat sustava zanemarivanja koji kraje godinama", zaključuje jedna od govornica najveće konferencije o obrazovanju.
Pridružite nam se na konferenciji 'Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska' u organizaciji 24sata i partnera: RBA, Pliva, Podravka i INA, 12. studenog, u Obrtničkoj komori Zagreb, Ilica 49, te na vrijeme rezervirajte svoje mjesto u dvorani.
Sve novitete, detalje programa i izjave govornika pogledajte na našoj Facebook stranici.
