Školarci Prehrana školarca 1893 prikaza 10. ožujka 2015.

Sedam najvećih grešaka zbog kojih nam se djeca debljaju

dječak debeli
Foto: Thinkstock
klokanica postala miss7mama.24sata.hr

Nutricionistica Darija Vranešić Bender i kineziolog Danijel Jurakić, članovi stručnog tima u programu prevencije pretilosti djece školske dobi 'Petica', savjetuju na što paziti kako nam djeca ne bi imala problem s viškom kilograma

Hrvatska se nalazi na 7. mjestu u Europi po prekomjernoj tjelesnoj masi i debljini u djece od 7 do 11 godina. Zabrinjavajući statistički podaci ukazuju kako 26,4 posto djece ima prekomjernu tjelesnu masu dok je 11,2 posto pretilo. Stručnjaci uključeni u Program prevencije pretilosti djece školske dobi 'Petica - igrom do zdravlja', koji se ovih dana počeo provoditi u 2. razredima osam zagrebačkih osnovnih škola, objasnili su nam koji su najveći krivci za pretilost djece.

1. Okolina koja potiče debljanje

Mnogi stručnjaci definiraju okruženje u kojemu rastu suvremena djeca kao obesogeno, a utjecaj okoliša na rizik od pretilosti započinje već u maternici, odnosno uvjetovan je prehranom majke. "Okoliš je obesogen jer je je podređen minimalnoj razini tjelesne aktivnosti (vožnja u autu do škole, dizala, ekrani raznih vrsta), a istodobno je pretjerano dostupna hrana visoke energetske vrijednosti koja je siromašna vrijednim nutrijentima", kaže klinička nutricionistica doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, znanstvena koordinatorica programa 'Petica'.

2. Roditeljski primjer

Utjecaj obitelji na stvaranje prehrambenih navika i rizik od razvoja pretilosti posebno je dobro prepoznat. Primjerice, dijete kojemu su oba roditelja pretila ima 80 posto šansi da će i samo biti pretilo, a ako je samo jedan roditelj pretio, vjerojatnost se smanjuje na 40 posto. S druge strane, samo 7 posto djece čiji su roditelji adekvatne tjelesne mase razvija pretilost. Ovi brojevi neumoljivo pokazuju važnost roditeljskog primjera pa je edukacija roditelja jedna od ključnih mjera prevencije pretilosti djece.

3. Previše 'praznih kalorija'

Pod popularnim pojmom "prazne kalorije" misli se na hranu koja osim kalorija ne osigurava gotovo nikakvu nutritivnu vrijednost. Darija Vranešić Bender objašnjava da se za takve namirnice stručno kaže da posjeduju visok udio energije i nisku nutritivnu gustoću: "Većina namirnica pruža nam mnogo više od samih kalorija. Primjerice, jedno jaje daje nam 80 kcal, ali je istodobno izvrstan izvor esencijalnih aminokiselina, željeza, cinka i cijelog niza vitamina i fitokemikalija. Nasuprot tome, neke namirnice opskrbljuju nas kalorijama i gotovo ničim više. Jedna velika žlica konzumnog šećera sadrži 50 kcal i niti jedan vrijedan nutrijent osim saharoze. Upravo zato, šećer predstavlja idealan primjer za 'prazne kalorije'".

4. Premalo voća i povrća

Prema istraživanju objavljenom 2010. godine, 76 posto djece ne konzumira preporučeni unos povrća, a 66 posto ne unosi dovoljne dnevne količine voća. "Studije potvrđuju da djeca roditelja koji redovito konzumiraju voće i povrće, usvajaju njihove navike te također imaju redovit i povećan unos voća i povrća poput roditelja", kaže nutricionistica. Voće i povrće je niskokalorično i bogato brojnim hranjivim tvarima, a preporuka je da treba konzumirati pet i više serviranja voća i povrća dnevno. 

5. Premalo sna

San je ključan za zdravlje, dobro raspoloženje, rast i razvoj. Brojna znanstvena istraživanja potvrđuju povezanost između manjka sna i pojave pretilosti u djece, adolescenata i odraslih. "Pobrinite se da vaše dijete nauči koliko je važna higijena spavanja – da je bitno prozračiti prostoriju prije spavanja i leći na vrijeme kako biste se kvalitetno naspavali. Osigurajte djetetu dovoljno sna kako bi moglo pravilno rasti i razvijati se, te se pobrinite da stekne zdrave navike", savjetuje Darija Vranešić Bender.

6. Manjak tjelesne aktivnosti 

Dr.sc. Danijel Jurakić s Kineziološkog fakulteta, član stručnog tima projekta 'Petica', kao razlog debljanja djece ističe manajk tjelesne aktivnosti umjerenog i visokog intenziteta: "To su aktivnosti kod kojih se dijete malo zacrveni, oznoji i zapuše, kao što su sport ili vježbanje, ali i aktivne igre poput lovice, graničara, školice, gumi-gumija, igre s frizbijem i slično. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, djeca bi trebala svaki dan provesti minimalno sat vremena u ovakvim aktivnostima." Kako bi im pomogli da namire svoju potrebu za tjelesnom aktivnošću, Danijel Jurakić savjetuje roditeljima da djecu upišu u neki sportski ili rekreacijski klub, gdje će se kontinuirano i pod nadzorom baviti odabranom aktivnošću.

7. Prekomjerno sjedenje

"Prema trenutnim preporukama, djeca izvan škole ne bi smjela provoditi više od dva sata dnevno pred ekranom, a znamo da značajan broj djece provodi više od četiri sata dnevno pred televizorom ili računalom. S obzirom da smo mi bića dzajnirana za kretanje, važno je, posebno u periodu rasta i razvoja, da se djeca kreću što je moguće više. S obzirom da u školi provode pet do osam sati dnevno u sjedenju, izuzetno je važno da slobodno vrijeme uvijek bude prožeto tjelesnim aktivnostima, od niskog do visokog intenziteta", kaže kineziolog Danijel Jurakić i preporučuje da djeca u školu idu pješice, da se penju stepenicama umjesto da se voze dizalom, da se igraju s kućnim ljubimcem ili ga vode u šetnju, odnosno da idu u šetnje s roditeljima.

Pretilo dijete ima značajno veću šansu da će izrasti u pretilu odraslu osobu, pa mu time i više prijete bolesti poput dijabetesa, bolesti srca i krvnih žila, visokog krvnog tlaka, metaboličkog sindroma, malignih bolesti te brojnih drugih tjelesnih i psihičkih tegoba koje prijete pretilim osobama. Zasigurno ne želimo da naša djeca budu prva generacija modernog doba koja će živjeti kraće od svojih roditelja, stoga ukažimo dužnu pažnju važnim činjenicama koje život znače, poručuju stručnjaci iz projekta 'Petica'.

Projekt 'Petica' možete pratiti i na Facebooku!

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.