Rasprave o videoigrama idu unedogled, a većinom ih smatramo lošim izborom za zabavu. No, neke studije poput ove pokazale su da igranje videoigara može smanjiti stres.
Dugogodišnje rasprave o utjecaju videoigara na mentalno zdravlje i ponašanje djece i mladih dobile su još jedan zanimljiv zaokret. Nova znanstvena studija pokazuje da igranje videoigara – uključujući i one s nasilnim sadržajem – može učinkovito smanjiti razinu stresa, prenosi portal Techspot.
Istraživanje koje je vodio psiholog Gary Wagener uključilo je 82 odrasle osobe u dobi od 18 do 40 godina, od kojih su čak 79 posto bili iskusni gejmeri koji igraju četiri do pet sati tjedno. Znanstvenici su prvo sudionike namjerno izložili stresu pomoću takozvanog „testa hladne vode“ (Socially Evaluated Cold Pressor Test – SECPT). Taj test podrazumijeva da osoba drži svoju nedominantnu ruku u ledenoj vodi tri minute, dok ju pritom promatraju i ispituju istraživači – što uzrokuje i fizički i psihički stres.
Nakon toga, sudionici su podijeljeni u dvije skupine. Jedni su igrali nasilne dijelove igre A Plague Tale: Requiem, dok je druga skupina prolazila kroz nenasilne scene iz iste igre, dostupne na PlayStation 5 konzoli.
Neočekivani rezultati
Tijekom i nakon igranja, znanstvenici su pratili fiziološke reakcije sudionika – mjerili su otkucaje srca (EKG), uzimali uzorke sline za analizu hormona stresa i ispunjavali upitnike.
Zanimljivo je da su obje grupe pokazale fiziološke znakove smanjenja stresa nakon 25-minutnog igranja, bez obzira na to je li scena bila nasilna ili ne. Ipak, subjektivni doživljaj sudionika bio je drugačiji – oni koji su igrali nasilne scene sami su prijavili višu razinu stresa, dok su se oni koji su prolazili nenasilne scene osjećali opuštenije.
Znanstvenici smatraju da ta razlika između subjektivnog dojma i fizioloških mjerenja pokazuje kako ljudi često netočno procjenjuju vlastitu razinu uzbuđenja i stresa.
Što to znači za roditelje?
Ova studija ne znači da roditelji trebaju uvijek i neupitno odobriti djeci igranje najnasilnijih videoigara, ali svakako baca novo svjetlo na učinak videoigara na stres. Ključ je u umjerenosti i praćenju djetetovih reakcija na određene igre.
Iako je istraživanje provedeno na odraslima i samo na jednoj igri, autori ističu da bi rezultati mogli potaknuti daljnje istraživanje o tome kako različite vrste igara utječu na emocionalno stanje igrača.
Igranje može biti ispušni ventil?
Ova studija još je jedan dokaz da videoigre mogu imati i pozitivne psihološke učinke – uključujući i smanjenje stresa. Kao i uvijek, roditeljima ostaje zadatak da biraju igre primjerenog sadržaja za dob svoje djece, uz praćenje njihovih emocionalnih reakcija i vremena provedenog pred ekranom.
