Ako si roditelj koji se pita hoće li PlayStation uništiti djetetovo djetinjstvo ili stvoriti malog nasilnika, nisi sama. No, znanost ima neke zanimljive odgovore, a oni nisu tako crno-bijeli.
Jesu li videoigre zlo moderne tehnologije koje kvare djecu ili možda mogu imati i neke koristi? Ako si roditelj koji se pita hoće li PlayStation uništiti djetetovo djetinjstvo ili stvoriti malog nasilnika, nisi sama. No, znanost ima neke zanimljive odgovore, a oni nisu tako crno-bijeli.
Znanstvena zajednica danas više ne gleda na videoigre kao na izvor svih problema. Štoviše, neka istraživanja pokazuju da umjerena i kontrolirana igra može imati pozitivan učinak na razvoj djeteta. No, kao i kod svega, ključ je u ravnoteži. Evo što se zna o utjecaju videoigara na dječji mozak, dobro, loše i ono između.
Igranje potiče osjećaj nagrade i može izazvati ovisnost
Videoigre su zabavne, to nitko ne spori. Psihologinja dr. Olivia Grace objašnjava da igranje aktivira centar za nagradu u mozgu, što oslobađa dopamin, tzv. "hormon sreće". No, previše dobrog također može biti loše. Upravo je taj val ugode ono što kod djece i tinejdžera može stvoriti ovisnički obrazac ponašanja pogotovo jer njihov mozak još nije potpuno razvijen kad je u pitanju samokontrola.
Zato neka te ne iznenadi ako tvoje dijete može igrati Fortnite satima bez pauze za ručak ili WC. Videoigre pružaju moćan poticaj koji može biti teško nadomjestiti drugim aktivnostima.
Poboljšanje kognitivnih sposobnosti
Dobra vijest? Umjerena i razumna konzumacija videoigara može imati značajne kognitivne koristi. Prema podacima američkog Nacionalnog instituta za zdravlje, redovito igranje može poboljšati sposobnosti poput kontrole impulsa, multitaskinga i pamćenja.
Igre aktiviraju prefrontalni kortek, dio mozga zadužen za planiranje, donošenje odluka i složeno razmišljanje. Dakle, djeca kroz igru mogu razvijati važne mentalne vještine. Ali, predugo igranje (više od 10 sati dnevno) povezano je sa smanjenjem sive tvari u mozgu, što dugoročno može negativno utjecati na sposobnost učenja i razmišljanja.
San pati zbog ekrana
Djeca koja pretjerano igraju igre često imaju problema sa snom, kaže dr. Grace. Plavo svjetlo s ekrana odgađa oslobađanje melatonina, hormona sna, a stimulacija tijekom igre otežava opuštanje prije spavanja. Rezultat? Manje sna, lošija kvaliteta sna i umor koji se odražava na svakodnevno funkcioniranje.
Pažnja je sve kraća
Videoigre zahtijevaju brzo razmišljanje, više zadataka istovremeno i stalne promjene, mozak u stanju pripravnosti. No kad se djeca naviknu na taj intenzitet, može im postati teško koncentrirati se na tihe, jednolične zadatke poput školskih zadaća. Posebno kod akcijskih igara, mozak se "uštima" na stalnu stimulaciju, pa je tišina učionice odjednom izazov.
Nasilne igre mogu pojačati agresiju (kod neke djece)
Neće svako dijete postati agresivno zbog igranja nasilnih igara, ali kod djece koja već imaju sklonosti prema agresiji, te igre mogu dodatno pojačati te osobine. Znanstvenici su otkrili da samo 10-20 minuta igranja nasilne igre može pojačati agresivne misli, a u ekstremnijim slučajevima dovesti i do problema s kontrolom emocija.
Također, nasilne igre često pokreću tzv. "fight or flight" odgovor, stanje povišenog stresa koje, ako je često prisutno, može dovesti do anksioznosti i problema u ponašanju.
