Roditelji Sretna mama 1594 prikaza 04. kolovoza 2016.

10 pitanja koje svaka žena treba pitati svoju majku

mama kći
Foto: Thinkstock
klokanica postala miss7mama.24sata.hr

Vjerovali ili ne, kratak razgovor s majkom može biti najbolji način za zaštitu vašeg zdravlja. Otkrijte što vam poručuje vaša genetika

1. Koliko vode piješ?

Jeste li neprekidno žedni i učestalo idete u toalet? To su dva najpouzdanija indikatora dijabetesa tip 2, oboljenja koje nastaje kao posljedica nedovoljne produkcije hormona inzulina. Ukoliko su oba vaša roditelja dijabetičari, rizik da obolite iznosi 75 posto. Na svu sreću, postoji način da to izbjegnete. Pretilost je ključni faktor rizika za dijabetes tipa 2, zbog čega su zdrava prehrana i tjelovježba osnovne mjere prevencije. Dijabetes tip 1 je posljedica potpunog izostanka produkcije inzulina i najčešće se manifestira u djetinjstvu. Izostanak terapije kod oba tipa bolesti izaziva brojne posljedice, a najčešće su oboljenja srca, moždani udar i gubitak vida.

Rješenje: Ako ste objektivno izloženi povećanom riziku (zbog bolesti roditelja ili bliskog člana obitelji), održavajte zdravu tjelesnu težinu i redovito se bavite fizičkim aktivnostima. U slučaju da osjetite neki od ovih simptoma - jaka žeđ, sporo zarastanje rana, ekstreman umor, gljivični osip, zamagljeni vid, svrbež kože, bolovi u nogama i učestalo mokrenje - obavezno se obratite endokrinologu.

Pet generacija žena: Baka Marica na okupu drži cijelu obitelj

2. Kakav ti je krvni tlak?

Možda mislite da su muškarci s cigaretom najčešći kandidati za srčana oboljenja, ali statistike pokazuju da je najčešći uzrok smrtnosti kod žena upravo otkazivanje srca. Ukoliko u obitelji postoji povijest srčanih oboljenja, hipertenzije i povišenih vrijednosti kolesterola u krvi, onda je i kod vas rizik uvećan.

Visoki tlak u trudnoći može biti opasan i za mamu i za bebu

Rješenje: Ako bilo koji blizak član obitelji doživio srčani udar prije 65. godine života, obavezno provjeravajte krvni tlak i razinu kolesterola u krvi. U slučaju da je vrijednost tlaka iznad 120/80, vrijeme je da promijenite životne navike. A ako pušite, nemate više nijedan izgovor da se nastavite trovati. Smanjite unos soli i masnoća (prvenstveno pržene hrane) i povećajte fizičku aktivnost.

3. Je li bilo slučajeva raka dojke u obitelji?

Pored srčanih oboljenja, ovaj tip rak je najčešća bolest žena danas. Iako prenošenje oštećenog gena može povećati rizik od obolijevanja, važno je da se medicinske i obiteljske statistike sagledaju iz druge perspektive. Mnoge žene vjeruju da se karcinom dojke javlja zbog obiteljske povijesti, ali stručnjaci kažu da je ovo oboljenje posljedica prijenosa oštećenih gena (BRCA1 i BRCA2) tek u svakom 20. slučaju.

Godine života su najveći rizik. Dakle, ako ste u tridesetim godinama, rizik da obolite od karcinoma dojke niži je nego u sedmoj deceniji života, bez obzira na to je li vaša baka bolovala od ove bolesti.

Ovo trebate znati! Detaljne upute za samopregled dojki

Rješenje: Ipak, ukoliko su tri ili više bliskih rođaka (majka, sestra, tetka ili baka) bolovale od karcinoma dojki, tražite od svog liječnika da vas pošalje na genetsko testiranje. Osim obiteljske povijesti, studije pokazuju da pretilost i alkohol povećavaju rizik, dok ga fizička aktivnost smanjuje. Također, važno je da bar jednom mjesečno pregledavati svoje grudi.

4. Jesu li ti menstruacije bile redovite?

Nije vam neophodan detaljan izvještaj, ali spoznaja bilo kakvog problema u ovom području može otkriti mnogo više nego što mislite. Obilne ili neredovite mjesečnice, neredovito pražnjenje crijeva mogu biti simptomi endometrioze, koja je nasljedna i može uzrokovati neplodnost. Istraživanja pokazuju da se rizik od endometrioze povećava sedam puta ukoliko je neka žena iz uže obitelji patila od ovog oboljenja.

Kako naši geni utječu na mogućnost začeća?

Rješenje: Ukoliko ste zabrinuti, tražite od svog ginekologa specifične pretrage. Ako se dijagnoza potvrdi, endometrijalni bolovi mogu se uspješno kontrolirati terapijom. Neredovne menstruacije također mogu biti simptom policističnih jajnika, koji su isto tako nasljedna bolest. Ukoliko vaša majka boluje od toga, rizik da i vi obolite iznosi 50 posto. U simptome policističnih jajnika spadaju: akne, mrlje na licu, povećanje tjelesne težine i smanjena sposobnost začeća. Ukoliko ste primijetili pojavu nekog od navedenih simptoma (ili sve), tražite od ginekologa vas uputiti na hormonsku analizu - povišenu razinu testosterona može signalizirati sindrom policističnih jajnika.

5. Jesi li imala problema s težinom?

Razgovori o tjelesnoj težini nisu baš ugodni, ali spoznaja problema od kojih je patila vaša majka (pretilost, neuhranjenost, gubitak težine zbog stresa, anoreksija i sl.) Pojasnit vam i vašu situaciju. Znanstvenici vjeruju da postoje specifični geni koji određuju ključne karakteristike u vezi s poremećajem prehrane. Tako je utvrđeno da su žene, čija je majka ili sestra patila od anoreksije 0,12 puta sklonije da i same obole od ove bolesti. Ali, nisu samo geni u pitanju.

Anoreksija je kompleksan poremećaj i može biti način kontroliranja jakih emocija. Na žene naročito utječe ponašanje njihovih majki i zato je važno da razgraničite što su vaši stvarni osjećaji, a što reakcija na ono što vam netko (u ovom slučaju, majka) nameće.

Anoreksijom djevojčice pokušavaju uspostaviti kontrolu

Rješenje: Ako vaša majka patila od nekog poremećaja prehrane, analizirajte uzroke njenog stanja. No, njezin problem nikako ne znači definitivnu dijagnozu za vas. Distancirajte se o navikama svoje majke i izgradite drugi sustav vrijednosti. Ako ste i vi majka, imajte na umu da ste najvažniji uzor svom djetetu, a da neverbalna komunikacija ima veći utjecaj od verbalne. Vaša kći vas gleda i uči od vas svaki dan. Možete joj govoriti prave stvari, ali ako se sakrivate odjećom, ili nezadovoljno promatrate svoj odraz u ogledalu, ona će naučiti raditi iste stvari. Zapamtite da vaš stav i ponašanje šalju veoma bitne poruke.

6. Kada si ušla u menopauzu?

Brojne studije pokazuju da nasljeđe igra glavnu ulogu u određivanju mjesečnog ciklusa i početka menopauze. Dakle, većina žena ulazi u menopauzu u otprilike isto vrijeme kao i njihove majke, a sposobnost začeća počinje opadati najmanje deset godina prije toga.

Prerana menopauza javlja se prije četrdesete

Rješenje: Pitajte majku u kojoj godini života je izgubila menstruaciju, oduzmite od toga deset godina i saznat ćete godine u kojima će vaša sposobnost začeća početi opadati. Već ste se približili tom dobu? Ako još uvijek niste postali majka, nemojte paničariti. Vaše šanse nisu izgubljene, samo će vam vjerojatno trebati više vremena zatrudnjeti. Obavezno pitajte majku da li je patila od preeklampsije, koju karakterizira povišen krvni tlak tijekom trudnoće, koji je potencijalno rizičan za majku i bebu. Budući da se radi o nasljednom poremećaju, ako ste zatrudnjeli, recite svom liječniku da obrati naročitu pažnju na krvni tlak.

7. Jesi li depresivna?

Nitko ne želi priznati da je depresivan, naročito osobe koje su često neraspoložene ili zaista pate od depresije. Ipak, znanstveni dokazi ukazuju da je depresija nasljedno oboljenje, baš kao i bipolarni poremećaj.

Rješenje: Ukoliko netko u obitelji pati od depresije, to ne mora značiti da je i vaša sudbina zapečaćena. Više se radi o usvajanju određenog modela ponašanja i reakcija na određene situacije, a ne o nasljeđivanju specifičnog gena za depresiju (iznimka je gen prijenosnik bipolarnog poremećaja). Naučite prepoznati negativan način razmišljanja i zamijenite ga pozitivnim razmišljanjem ili konstruktivnim aktivnostima (šetnja, druženje, slušanje glazbe, izrada dekorativnih predmeta). Također, vodite računa o općem zdravlju - loša prehrana, fizička neaktivnost i bolesti mogu uzrokovati depresivna osjećaje, baš kao i prekomjerno unošenje alkohola i drugih stimulativnih sredstava.

5 slavnih mama koje su imale postporođajnu depresiju

8. Što si radila prošlog vikenda?

To je pitanje koje često postavljate svojoj majci kada se vidite, ali ako ona ima poteškoća s pamćenjem, to može biti razlog zabrinutosti za obje. Obiteljska povijest degenerativnog poremećaja mozga (Alzheimerova bolest) znači veći rizik i za vas. Ipak, genetska predispozicija ne znači obavezno da ćete oboljeti. Način života također igra značajnu ulogu.

Obiteljsko nasljeđe određuje najbolje vrijeme za trudnoću

Rješenje: Ako vaša majka ima ozbiljnih poteškoća s pamćenjem, često gubi stvari, ne uspijeva izboriti sa svakodnevnim zadacima, najbolje je da je odvedete kod liječnika, radi provjere mentalnih sposobnosti. Što se vas tiče, održavajte normalnu tjelesnu težinu i zdravo se hranite da biste spriječili pojavu povišenog krvnog tlaka i srčanih oboljenja, što su faktori rizika od demencije. Osim toga, pušenje oštećuje pluća, srce i krvne žile u mozgu, što također povećava rizik od Alzheimerove bolesti. Ako ste i vi majka, imajte na umu da ste najvažniji uzor svom djetetu, i da neverbalna komunikacija ima veći utjecaj od verbalne.

9. Jesi li ikada imala frakturu kostiju?

Pitate se da li se to vaša majka smanjila, ili je gledate s visine samo zbog toga što ste obuli cipele s visokom potpeticom? Ako se zaista smanjila, a to se dogodilo i s vašom bakom, onda se možda radi o osteoporozi, što znači da je to i vaša sudbina. Ali iako genetika određuje čak 80 posto zdravlja kostiju, postoje načini da ih ojačate.

Ako želite zatrudnjeti, družite se sa svojom majkom!

Rješenje: Tijekom tinejdžerskih i dvadesetih godina života, koštane stanice su najaktivnije, zbog čega je konzumiranje namirnica bogatih kalcijem od krucijalnog značaja. U ove namirnice spadaju: mlijeko, mliječni proizvodi, sardine i sok od naranče obogaćen kalcijem. No, i masna riba, poput sardine i losos, dobar je izvor kalcija. Ipak, sav taj kalcij neće biti iskorišten bez vitamina D, koji pospješuje njegovu apsorpciju. Svakodnevno izlaganje suncu, od deset do dvadeset minuta (uz primjenu sredstava s UV filtrom), najbolji je izvor vitamina D. Fizičke aktivnosti, naročito šetnja, trčanje i ples, odličan su način za jačanje kostiju. Proces izgradnje kostiju ne prestaje u tridesetim godinama života. On se samo usporava, pa sve spomenute zdrave navike treba održavati do kraja života.

10. Koliko alkohola piješ?

Bez obzira na to radi li se o čašici likera dnevno, ili prekomjernom uživanju u alkoholu u posebnim prilikama, sklonost alkoholu se manifestira na razne načine i definitivno je nasljedna osobina. Studije pokazuju da se šanse da postanete alkoholičar utrostručuju ako jedan od vaših roditelja bio ovisan o čašici. No, većina ljudi uči navike u piću od roditelja.

Teško izbjegavate alkohol? Možete za to okriviti svoju baku i prabaku

Rješenje: Vodite evidenciju o tome koliko i kada pijete. Ako se držite dozvoljene tjedne količine, dva dana pauze (tijekom tjedna) bit će dovoljni da se organizam oporavi od efekata alkohola.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.