Balansiranje između roditeljstva i karijere veliki je izazov u modernom društvu.
Bolest i potreba za bolovanjem dio su života svake zaposlene osobe, pa tako i majka i očeva. Roditelji se često susreću s poslodavcima koji nisu skloni izaći u susret kada je riječ o bolovanju, a nepoznavanje prava, zakona i propisa, čest je izvor nesporazuma između radnika i poslodavca.
Saznaj sve o pravima roditelja kad je tvoje dijete bolesno. Na mnoga pitanja poput kada i pod kojim uvjetima roditelj ima pravo otvoriti bolovanje, odgovorila je Odvjetnica i partnerica Kristina Bajsić Bogović u Odvjetničkom društvu Horvat&Zebec&Bajsić Bogović.
1. Kada sve roditelj smije otići na bolovanje zbog djeteta? U današnjim okolnostima epidemije, lako je moguće da dijete nije zaraženo, ali mora biti u samoizolaciji jer je, primjerice, zaraženo dijete u njegovom razredu – što ako se to ponavlja više tjedana za redom?
Roditelj zbog bolesti djeteta ili u slučaju sumnje na bolest djeteta (okolnost izazvana proglašenom epidemijom) može ostvariti pravo na tzv. bolovanje zbog njege i brige za dijete. U tom slučaju roditelj je dužan obratiti se obiteljskom liječniku te će liječnik, u slučaju ispunjavanja za to zakonom/podzakonskim propisima predviđenih uvjeta, omogućiti roditelju ostanak kod kuće (bolovanje/privremena nesposobnost za rad) radi brige i njege djeteta (ovdje je potrebno voditi računa/činiti distinkciju radi li se o djetetu do 3 godine starosti, odnosno od 3 do 7 godina starosti ili pak o djetetu starijem od 7 godina). Važno je za napomenuti da u slučaju opisanog bolovanja/privremene nesposobnosti za rad roditelj ima pravo na naknadu plaće koja se računa od osnovice za naknadu koja je propisana posebnim propisom i koja je, primjerice, u proteklom razdoblju iznosila najviše do 4.257,28 kn. Ovisno o dobi djeteta ovisi i razdoblje za koje roditelju pripada pravo na naknadu plaće zbog tzv. bolovanja zbog brige i njege djeteta.
2. Ako dijete razvije simptome neke bolesti u vrtiću i odgajateljice pozovu roditelja usred radnog vremena da dođe po dijete, kako se to „pravda“ na poslu?
U tom slučaju roditelj ima pravo izostati s radnog mjesta radi odlaska po dijete s time da taj izostanak „dogovara“ s poslodavcem. U slučaju oboljenja djeteta roditelj i opisani izostanak s posla opravdava potvrdom nadležnog liječnika te utvrđenjem tzv. bolovanja (privremene nesposobnosti za rad) radi njege i brige za dijete. Roditelj je u obvezi opisani izostanak opravdati poslodavcu bez odgode, odnosno najkasnije u roku od 3 dana od dana izostanka s radnog mjesta. Ukoliko od strane roditelja izostane opravdanje izostanka izlaže se opasnosti nastanka radnopravnih posljedica neopravdanog izostanka s radnog mjesta pa sve do i moguće otkaza ugovora o radu.
3. Što ako, nakon bolovanja zbog jednog djeteta, roditelj mora ponovno zatim otići na bolovanje zbog drugog djeteta?
U slučaju nastavka tzv. bolovanja (točnije, zakonskim terminom govoreći, privremene nesposobnosti za rad) zbog brige i njege drugog djeteta (uslijed bolesti) roditelj također ostvaruje pravo na naknadu plaće pod uvjetom da to pravo ne koristi istovremeno za drugo dijete, odnosno da za dijete kojemu je potrebna njega nema priznato pravo roditelja njegovatelja.
4. U kakvoj su situaciji samohrani roditelji koji svaki put moraju ići na bolovanje, odnosno, nema drugog roditelja da naizmjenično skrbe o djetetu?
Samohrani roditelji uživaju jednaka prava i zaštitu kao i u slučajevima kada dijete ima oba roditelja. U situaciji kada samohrani roditelj zbog bolesti djeteta ima pravo na tzv. bolovanje tada je isti navedenu situaciju također dužan opravdati odgovarajućom dokumentacijom liječnika te istu dostaviti poslodavcu, u za to zakonom ili ugovorom o radu predviđenim rokovima. U tom slučaju samohrani roditelj ostvaruje pravo na naknadu plaće u visini i opsegu kako je to propisano posebnim propisom.
5. Može li poslodavac tražiti od radnika da koristi godišnji odmor ili slobodne dane umjesto bolovanja, u slučaju bolesti djeteta?
Poslodavac nije ovlašten, u slučaju korištenja privremene nesposobnosti za rad roditelja zbog bolesti djeteta, od roditelja zahtijevati da se umjesto tzv. bolovanja koristi godišnji odmor ili pak ostvarene slobodne dane. Naime, pravo roditelja je brinuti/njegovati o djetetu te je upravo zbog zaštite/brige/njege djeteta zakonom propisana mogućnost roditelja da privremeno ne nazoči na radu. Takvu okolnost roditelj će prema poslodavcu opravdati odgovarajućom potvrdom nadležnog liječnika koju će dostaviti poslodavcu. Opisana nenazočnost roditelja, kao radnika, ne može predstavljati opravdani razlog za otkaz ugovora o radu te je u toj situaciji roditelj, kao radnik, zaštićen od nezakonitog postupanja poslodavca u vidu valjane odluke o otkazu ugovora o radu.
Međutim, u praksi postoje slučajevi kada radnik, u dogovoru s poslodavcem, umjesto korištenja instituta privremene nesposobnosti za rad koristi godišnji odmor ili pak slobodne dane, a sve kako ne bi došlo do umanjenja plaće zbog korištenja privremene nesposobnosti za rad, odnosno obračunom naknade plaće primjenom posebnih propisa.
6. Što se treba učiniti u, primjerice, slučaju da dijete treba primiti cjepivo ili ići na dogovoreni liječnički pregled, a to može biti učinjeno samo u radnom vremenu roditelja?
U slučaju da roditelj zbog pratnje djeteta odabranom liječniku mora izostati s radnog mjesta tada radnik ima mogućnost korištenja godišnjeg odmora ili pak tog dana koristiti tzv. bolovanje. Uslijed takvih okolnosti, ukoliko se radi o jednom danu korištenja godišnjeg odmora, radnik je dužan poslodavca obavijestiti najmanje tri dana prije korištenja istog ili pak poslodavcu, u slučaju korištenja tzv. bolovanja, bez odgode ili najkasnije u roku tri dana dostaviti potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad.
7. Što učiniti ako radnik na poslu doživljava neugodne komentare zbog toga što je često na bolovanju zbog djece ili ako to eskalira u, primjerice, nedodjeljivanje radnih zadataka jer se osobu počinje smatrati nepouzdanom?
Ovdje je kao prvo potrebno istaknuti kako privremena nenazočnost na radu zbog bolesti nije opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Isto tako, poslodavac je u obvezi zaštiti dostojanstvo radnika od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova. Pored toga, a sukladno posebnim zakonskim/podzakonskim propisima, poslodavac (ovisno o broju radnika u radnom odnosu) ima obvezu imenovanja tzv. posebnih povjerenika kojima radnik može podnijeti pritužbu radi opisane situacije te koji su u obvezi u propisanim rokovima razmotriti pritužbu i istu riješiti. U određenim slučajevima, kada se za to ispune zakonom propisane pretpostavke, radnik ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura odgovarajuća zaštita uz dodatan uvjet da u zakonom propisanom roku zatraži odgovarajuću zaštitu pred nadležnim sudom.
8. Što učiniti u slučaju da radnik koji je dobio otkaz sumnja da je to zbog čestih bolovanja, a ne zbog razloga navedenih u otkazu?
Radnik u slučaju otkaza, pa i u slučaju otkaza zbog sumnje da je razlog tome često korištenje instituta privremene nesposobnosti za rad, ima pravo protiv odluke o otkazu ugovora o radu podnijeti zahtjev za zaštitu prava. Zahtjev za zaštitu prava podnosi se u zakonom predviđenom roku te u slučaju propuštanja pravovremenog podnošenja zahtjeva za zaštitu prava radnik gubi pravo pobijanja odluke o otkazu ugovora o radu pred za to nadležnim sudom. Ukoliko je radnik pravovremeno podnio zahtjev za zaštitu prava tada si pridržava pravo, ponovno poštujući zakonom propisani rok, odluku o otkazu pobijati pred za to nadležnim sudom. Radnik u tom slučaju ima mogućnost i pravo tražiti od suda pravnu zaštitu zbog povrede dostojanstva, ali i zbog počinjene diskriminacije u odnosu na druge radnike koji se kod tog poslodavca nalaze u radnom odnosu. Na žalost, mali se broj radnika odlučuje na „pobijanje“ odluke o otkazu ugovora o radu zbog povrede dostojanstva ili zbog diskriminacije doživljene na radnom mjestu, ali ta mogućnost je otvorena/predviđena u sadašnjem zakonodavstvu.
9. Mora li radnik koji je na bolovanju zbog djeteta raditi od kuće?
Ovakva situacija je kontradikcija sama po sebi. Naime, ukoliko radnik koristi institut privremene nesposobnosti za rad (tzv. bolovanje) zbog njege djeteta tada poslodavac nije ovlašten od radnika zahtijevati obavljanje poslova (obveza) iz ugovora o radu bilo na samom radnom mjestu (u prostorijama poslodavca) bilo na izdvojenom mjestu rada (obavljanje poslova kod kuće radnika). Naime, kako sam pojam to govori radi se o privremenoj nesposobnosti za rad koja jest okolnost opravdane nenazočnosti na radu i propisane nemogućnosti poslodavca da zbog navedenog radnika stavi u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike. Ukoliko bi navedeno i bio temelj za donošenje odluke o otkazu ugovora o radu, tada bi radnik, poštujući rokove i postupak „pobijanja“ takve odluke o otkazu ugovora o radu, s uspjehom zaštitio i ostvario svoja prava pred nadležnim sudom.
10. Može li se uzeti bolovanje zbog djeteta iako radnik već duže vrijeme kontinuirano radi od kuće zbog epidemije?
Odgovor na ovo pitanje jest potvrdan. Naime, ukoliko je poslodavac svojom odlukom odredio obavljanje obveza iz ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada (primjerice kod kuće radnika) tada predmetno znači da je radnik dužan i ovlašten obveze iz ugovora o radu izvršavati kod kuće. Predmetno znači da radnik obveze iz ugovora o radu izvršava kao da se nalazi u prostorijama poslodavca, odnosno radnik je dužan postizati za to predviđeni radni učinak i određeni poslovni rezultat. Ukoliko u tom razdoblju dođe do bolesti djeteta radnik ima mogućnost, zbog njege djeteta, koristiti institut privremene nesposobnosti za rad, odgovarajuću potvrdu nadležnog liječnika dostaviti poslodavcu (u za to predviđenom roku) te opravdano neizvršavati obveze iz ugovora o radu, a da predmetno istovremeno ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
