Britanski znanstvenici došli su do otkrića da bi nas prve bakterije s kojima se naša tijela susreću, u satima nakon rođenja, mogle zaštititi od opasnih infekcija.
Kad dijete stigne na svijet, to je neusporedivo velika promjena. Nakon mjeseci boravka u skučenom, vodom ispunjenom prostoru u kojem nema previše zvukova, sve je začahureno, mračno i zaštićeno, beba izlazi najednom u potpunu suprotnost takvom okolišu. A pored svega, izlazi u svijet prepun bakterija, virusa, mikroba – i u takvom će svijetu živjeti.
Upravo te bakterije s kojima se susreće dijete u prvim satima svoga života, mogu kasnije biti od velike pomoći i zaštititi dijete od nekih infekcija. Tijekom istraživanja znanstvenici su prvi put dokazali da te, dobre, bakterije, prepolovljuju rizik od hospitalizacije male djece s plućnim infekcijama.
Ovo se smatra fenomenalnim otkrićem koje bi moglo dovesti do terapija koje potiču dobre bakterije kod beba. Smatra se, naime, da su naši prvi susreti s mikrobima ključni za razvoj našeg imunološkog sustava. Iz maternice izlazimo sterilni, ali to ne traje dugo, jer svaki kutak našeg tijela postaje dom cijelim civilizacijama mikroba, poznatima kao mikrobiom.
Istraživači sa University Collegea u Londonu i Sanger Instituta istraživali su najranije faze kolonizacije našeg tijela bakterijama, gljivicama i drugim organizmima. Prikupili su uzorke stolice od 1082 novorođenčadi u prvom tjednu života, a zatim su proveli opsežnu genetsku analizu svih DNK u uzorcima kako bi točno utvrdili koje su vrste prisutne i koliko su česte kod svakog djeteta. Nakon tog pratili su što se događa s tim bebama, koristeći bolničke podatke, tijekom sljedeće dvije godine.
Zaključak do kojeg su došli je da jedan poseban rani stanovnik ljudskog tijela, Bifidobacterium longum, najbolje štiti bebin organizam. Samo 4% beba s ovom vrstom bakterije provelo bi noć u bolnici s infekcijom pluća tijekom sljedeće dvije godine. Bebe s drugim početnim bakterijama imale su dva do tri puta veću vjerojatnost da će morati ostati u bolnici.
Ovo su prvi podaci koji pokazuju da formiranje mikrobioma utječe na rizik od infekcije.
„Mislim da je to stvarno fenomenalno. Nevjerojatno je moći ovo pokazati. Uzbuđen sam", rekao je profesor Nigel Field s UCL-a za BBC.
Što se zapravo događa?
Djeca najčešće završavaju u bolnici zbog respiratornog sincicijskog virusa (RSV-a), a znanstvenici su htjeli odgonetnuti što to zapravo povezuje ovaj virus i bakteriju B. longum? B. longum najprije probavlja majčino mlijeko koje sadrži hranu za bebu i potiče rast dobrih bakterija. Točni detalji još nisu razrađeni, ali postoji moguće objašnjenje. Ili same bakterije ili spojevi koje one stvaraju probavom hrane djeluju zajedno s imunološkim sustavom „i utječu na način na koji imunološki sustav sazrijeva i sposoban je prepoznati tko je prijatelj, a tko neprijatelj", prema profesoru Fieldu.
Ove bakterije koje štite pronađene su samo kod beba koje su na svijet došle vaginalnim porođajem, a ne carskim rezom. No, nisu čak otkrivene niti nakon svakog vaginalnog porođaja.
Kako ovo može pomoći?
Sad kad su došli do ovog otkrića, znanstvenici su spremni reagirati kako mogu kako bi zaštitili djecu. Jedna od ideja jest osmisliti mikrobne terapije – poput probiotičkog jogurta – koje bi se mogle davati bebama kako bi se njihovi mikrobiomi usmjerili u pravom smjeru.
