Pojedine igračke mogu biti rizičnije kada je u pitanju zdravlje. Plišane igračke, na primjer, imaju veću tendenciju skupljanja bakterija i drugih mikroorganizama nego tvrde igračke.
Igračke za djecu dizajnirane su da budu čvrste i izdržljive, no ako bolje pogledate, količina prljavštine koju nakupljaju može biti pomalo zabrinjavajuća. Od izgrebanih plastičnih igračaka koje su vukli kroz blato i lišće u parku, do igračaka za kupanje prepunih plijesni. Tu su i igračke koje dijete dijeli s prijateljima, koji svi imaju svoje zimske prehlade i kašalj...
Najčešće patogene klice pronađene na dječjim igračkama uključuju respiratorne viruse poput adenovirusa, rinovirusa i respiratornog sincicijskog virusa (RSV), ali i patogene koji uzrokuju proljev, poput rotavirusa, norovirusa i bakterija (npr. Escherichia coli). Kod igračaka za kupanje najveći problem predstavljaju Serratia marcescens i plijesni.
Plijesni mogu uzrokovati alergijske reakcije i probleme s disanjem, dok Serratia marcescens može uzrokovati infekcije.
Jesu li neke igračke opasnije od drugih?
„Neka istraživanja su pokazala da plišane igračke skupljaju više mikroba – uključujući štetne – nego tvrde igračke, pa mekše igračke mogu biti sklonije širenju patogena“, kaže dr. James Garnett, stručnjak za mikrobiologiju s King’s Collegea u Londonu, prenosi Independent, „Bakterije i gljivice rastu u obliku biofilma u vlažnim, vlažnim okruženjima. Tu se grupiraju, što im daje dodatnu zaštitu i otežava njihovo uklanjanje. Igračke za kupanje s rupama vrlo su sklone razvoju tih mikroba unutar njih.“
Jesu li mikrobi uvijek opasni?
„Mikrobi su uglavnom naši prijatelji i svugdje su. Manje od 0,001% otkrivenih mikroba su patogeni (što znači da mogu izazvati bolest)“, kaže Garnett.
„Mikrobi nastanjuju većinu ljudskog tijela (koža, crijeva, usta, nos itd.). Ljudsko tijelo čini više od 50% mikroba (bakterije, gljivice, virusi), što nazivamo ljudskim mikrobiomom. Oni su bitni za održavanje zdravlja i mogu stimulirati imunološki sustav da se bori protiv invazivnih patogena. Dakle, važno je da imamo interakciju s mikrobnim svijetom.“ Stoga nema potrebe za sterilizacijom svakog predmeta – interakcija s mikrobima normalan je dio života.
Koliko često bi roditelji trebali prati igračke?
Općenito, to ovisi o tome koliko često dijete koristi svoje igračke. Za dječje igračke, poput grickalica i plastičnih igračaka za žvakanje, ako padnu na pod i dijete je mlađe od godinu dana, dezinficiraj ih prije nego što ih ponovno dijete stavi u usta.
Za stariju djecu, redovito brisanje igračaka bi trebalo biti dovoljno, no ako ste imali neku bolest u kući ili ako su igračke došle u kontakt s tjelesnim tekućinama (kao što su krv, povraćanje, sluz), temeljito ih operi u vrućoj, sapunici ili koristi antibakterijske maramice. Manje igračke – i igračke za kupanje – obično možeš oprati u perilici posuđa, ako je imaš.
Plišanci mogu imati koristi od pranja u perilici jednom mjesečno, no ciljaj na tjedno pranje ako dijete ima jednu koju spava s njom, koja je stalno u ustima ili koju često nosi sa sobom.
