Rubikova kocka ima mjesto u stalnom postavu njujorškog Muzeja moderne umjetnosti, obrazovni je alat koji se koristi posvuda od vrtića do sveučilišta, a popularna je i u domovima za umirovljenike i pomaže ljudima koji žive s autizmom.
Mnogi su mislili da višebojna kocka koju je Erno Rubik izmislio prije pedeset godina neće preživjeti 1980-e. Ipak, milenijalci i generacija Z jednako su ludi za Rubikovom kockom kao što su bili i njihovi roditelji, što jako zabavlja njezina 79-godišnjeg tvorca.
U digitalnom svijetu “polako zaboravljamo da imamo ruke”, rekao je Rubik u rijetkom intervjuu AFP-u.
“Ali, ruke su naši prvi alati” i kocka nam pomaže da se igrom vratimo nečem iskonskom.
Rubik je rekao da je “veza između uma i ruku”, koju kocka pospješuje, bila “vrlo važan faktor u ljudskom razvoju”.
“Mislim da nas vjerojatno kocka podsjeća da imamo ruke... Ne samo da razmišljate, nešto i radite pritom”, rekao je.
Rubikova kocka ima blagotvoran učinak na razvoj mozga kod djece jer predstavlja izvrsnu zabavu koja jača sive stanice i poboljšava koncentraciju. Igrajući se s ovom popularnom slagalicom, djeca se potiču na samostalno rješavanje problema, što dodatno razvija njihovu ustrajnost, odlučnost i strpljenje. Osim toga, Rubikova kocka poboljšava osjećaj za prostor i jača kratkoročno pamćenje. Veliki je poticaj za razvoj kognitivnih procesa i sposobnosti, a također potiče razvoj inteligencije i može pomoći u sprječavanju demencije.
43 kvintilijuna
Samozatajni mađarski profesor arhitekture nikada nije ni sanjao da će prototip koji je osmislio osvojiti svijet i riješiti mu egzistenciju.
Prodano je više od 500 milijuna primjeraka kultnog predmeta, što je čini jedom od najprodavanijih slagalica u svijetu, ne računajući pritom bezbroj krivotvorina.
Više je od 43 kvintilijuna, a kvintilijun je milijarda trilijuna, načina za njezino rješavanje.
Čak i nakon “tisuća godina” nalazili biste i dalje nove načine da je složite, kazao Rubik.
Čudo od djeteta
“To je poput toga da imate čudo od djeteta u obitelji”, opisuje Rubik svoj odnos s kockom.
“Ali, ponekad se morate malo odmaknuti jer to dijete i ta slava znaju biti zamorni”.
Rubik je u knjizi objavljenoj 2020. otkrio da mu nikada nije bila namjera ostaviti svoj trag u svijetu, već ga je vodila ljubav prema izgradnji geometrijskih modela.
Trebalo je nekoliko prototipova i tjedni razmišljanja da smisli idealan mehanizam i način da riješi svoju zagonetku prije nego što je mogao prijaviti patent 1975. godine.
Kocka se na mađarskom tržištu pojavila 1977., a na međunarodnim policama tri godine poslije.
Sve što se dalje zbivalo Rubik opisuje “nevjerojatnim”. Među ostalim, kocka mu je omogućila da iz Mađarske, tada iza Željezne zavjese, putuje na zapad.
Dobra mirovina
Unatoč sramežljivosti, izumitelj je tijekom godina prikupio kolekciju od oko 1500 naslovnica časopisa s njegovom kockom, koja je postala “simbol složenosti” za ilustraciju svega od geopolitičkih problema do izbora.
Ili je “volite ili mrzite”, rekao je, ali je ignorirati ne možete.
Naslijeđe Rubikove kocke snažno živi u pop kulturi, prikazano je u brojnim televizijskim serijama i holivudskim hitovima.
Do danas je središnji dio svih natjecanja u rješavanju zagonetki.
Majstori kocke često se okupljaju diljem svijeta, bore se rukama i nogama, s povezom na očima ili dubeći na glavi, kako bi je što brže riješili.
Kocka ima mjesto u stalnom postavu njujorškog Muzeja moderne umjetnosti, obrazovni je alat koji se koristi posvuda od vrtića do sveučilišta, a popularna je i u domovima za umirovljenike i pomaže ljudima koji žive s autizmom.
Rubik je rekao da su emocionalne nagrade koje mu je kocka donijela bolje od “dobre mirovine” koju mu je priskrbila.
Lijep je osjećaj učiniti “nešto dobro za ljude”, rekao je.
