Mama Iva Antolović ispričala nam je kako njezin dvogodišnji sin Ivan voli jesti slatko, a odbija konkretnu hranu pa smo nutricionisticu Dariju Vranešić Bender pitali kako roditelji mogu poboljšati prehranu svojih malih izbirljivaca
Izbirljivost u jelu kod djece nije rijetka pojava, a upravo s tim problemom javila nam se naša čitateljica Iva Antolović iz slavonskog mjesta Tenja. Mama dvogodišnjeg Ivana požalila nam se kako njezin sin, koji će za manje od dva tjedna napuniti dvije godine, gotovo da ne želi ništa jesti: "Pojede pokoji zalogaj tijekom dana, ali ništa konkretno. To traje još od kada je počeo jesti krutu hranu, znači sad već skoro godinu i pol dana".
Voli samo voće i slatkiše
Svog sinčića dojila je do prije mjesec dana, ali zbog njezinog odlaska u bolnicu morali su prestati s dojenjem. "Donedavno sam ga dojila možda dva do tri puta dnevno, a sad ga više ne dojim. Nije da odbija svu krutu hranu, nekad hoće žvakati, ali baš meso ne voli. A kad mora malo duže žvakati onda samo ispljune. Od voća voli jesti banane, mandarine, također voli čokoladu, gumene bombone, kekse, čokolino. Samo sve u nekoj manjoj količini", kaže mama Iva i objašnjava da mali izbirljivac od hrane najviše voli slatko.
"To voli kao i svako dijete, dosta pije sok i mislim da je to jedan od glavnih razloga što neće jesti. Voli voće, zapravo sve što mu se sladi hoće, ali konkretnu hranu, na primjer meso, uzme par zalogaja i to je to. Nekad ne želi nijedan zalogaj bilo čega, jednostavno odbije odmah na početku", zabrinuta je mama Iva.
"Grah voli, pojede cijelu zdjelicu. Znači nekad ima dana kad baš hoće jesti, a nekad, odnosno većinom pojede par zalogaja tijekom cijelog dana", dodaje.
Odbijanje hrane ili nekih namirnica problem je s kojim se susreću mnogi roditelji, stoga smo za savjet upitali doc. dr. sc. Dariju Vranešić Bender, kliničku nutricionisticu.
"Prema stručnim definicijama, postoje dvije osnovne pojave koje doprinose odbijanju određenih vrsta namirnica u djetinjstvu: prehrambena neofobija i izbirljivost ili nemir pri hranjenju. Pritom neofobija predstavlja odbijanje ili izbjegavanje novih namirnica, a izbirljivost ili nemir pri hranjenju odnosi se na djecu koja ne konzumiraju dovoljno raznolike vrste namirnica jer jednostavno odbijaju velik broj namirnica koje su im poznate ili manje poznate", kaže.
Pogledajte što kaže dr. Milivoj Jovančević o tome zašto dijete neće jesti
10 savjeta za bolju prehranu malih izbirljivaca
Nutricionistica objašnjava da postoje razne strategije kako se boriti s malim izbirljivcima koji roditeljima nekada zadaju velike muke. Tijekom odrastanja, većina te "problematične" djece usvoji raznoliku prehranu, međutim, za razdoblje "bitaka" za obiteljskim stolom, stručnjaci Mayo klinike osmislili su deset savjeta za bolju prehranu malih izbirljivaca, kaže nutricionistica.
1. Poštujte djetetov apetit – ili nedostatak apetita
Ako dijete nije gladno ne silite ga na obrok ili međuobrok. Također, ne podmićujte ga i ne potičite da počisti tanjur. Ovakvo ponašanje može samo pojačati želju za borbom oko hrane, a dijete tako povezuje vrijeme obroka s anksioznošću i frustracijom. Poslužite male porcije kako ne bi obeshrabrili dijete sa silnom količinom hrane i omogućite mu da samo zatraži još hrane.
2. Držite se rutine
Obroke i međuobroke poslužujete približno u isto vrijeme svakoga dana. Uz obroke poslužite male količine voćnoga soka ili mlijeka, a između obroka ponudite običnu vodu.
3. Budite strpljivi s novim namirnicama
Mala djeca obično diraju ili mirišu nove namirnice ili uzimaju sićušne zalogaje i potom ih ispljunu. Većina djece zahtijeva ponavljano izlaganje novoj namirnici, a oni "problematični" obično je prihvaćaju nakon 10 do 16 izlaganja. Ohrabrite dijete da kuša novu namirnicu tako da pričate o boji, obliku, teksturi i aromi hrane, a ne tek sugestivnim ponavljanjem kako je odličnog okusa. Uvijek vrijedi pravilo da novu namirnicu treba poslužiti uz omiljeno djetetovo jelo.
4. Neka bude zabavno
Poslužite brokulu ili drugo povrće uz omiljeni umak ili preljev. Hranu režite u malene, neobične oblike. Hranu koju dijete običava jesti za doručak poslužite za večeru. Nastojte posluživati raznovrsnu i šarenu hranu.
5. Uključite dijete kao pomoćnika u kuhinji
Pri kupovini namirnice, zatražite od djeteta da vam pomogne odabrati voće, povrće i druge poželjne namirnice. Ne kupujte ništa što ne želite da vaše dijete jede. Kod kuće, ohrabrite dijete da vam pomogne oprati povrće, miješati smjese i postaviti stol.
6. Budite dobar primjer
Sva istraživanja suglasna su u tome da djeca roditelja koji imaju dobre prehrambene navike i sama razvijaju zdrav način prehrane.
7. Budite kreativni
Dodajte sitno sjeckano ili ribano povrće u mesni umak za špagete, dodajte sitno sjeckano voće žitaricama, ili dodajte ribane tikvice i mrkvu složencima, varivima i juhama.
8. Umanjite mogućnost odvlačenja pažnje od jela
Ugasite televizor i druge elektroničke naprave tijekom obroka. Ovo će pomoći vašem djetetu da se fokusira na jelo. Imajte na umu da TV reklame koje reklamiraju slastice tijekom dječjeg programa potiču želju djeteta za slatkom hranom.
9. Ne nudite desert kao nagradu
Naglašavanje deserta stvara poruku da je desert najbolji dio obroka što može samo dodatno potaknuti želju djeteta za slatkom hranom. Dva dana u tjednu mogu se izabrati kao dani kada se poslužuje kolač ili slastica, a drugim danima ne treba posluživati desert ili se poslužuje voće, voćni jogurt, sušeno voće i orašasti plodovi.
10. Ne kuhajte po narudžbi samo za dijete
Priprema zasebnog obroka samo za dijete nakon što je odbilo obiteljski obrok može dodatno potaknuti izbirljivo ponašanje. Ohrabrite dijete da ostane sjediti za stolom tijekom obroka, bez obzira jede li ili ne. Ustrajte u posluživanju zdravih izbora djetetu sve dok ta hrana ne postane bliska i omiljena.
Ako ste zabrinuti da izbirljivo hranjenje kompromitira rast i razvoj vašega djeteta, nutricionistica savjetuje konzultiranje s pedijatrom koji može preporučiti posebne hranjive pripravke i nadomjestke te vas podučiti konkretnim trikovima, ovisno o ponašanju vašega djeteta.
Također, uputno je bilježiti vrstu i količinu hrane koje je dijete konzumira tijekom tri ili sedam dana što vam može dati bolji uvid u opću kvalitetu i uravnoteženost prehrane djeteta.
"I na kraju, imajte na umu da se prehrambene navike djeteta ne mogu promijeniti preko noći – ali mali koraci koje poduzimate svakoga dana mogu pomoći u promoviranju cjeloživotnih zdravih prehrambenih navika", kaže nutricionistica doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender.
