Zaboravila si po što si ušla u sobu ili gdje si prije nekoliko minuta ostavila mobitel? Takozvani „trudnički mozak“ dobro je poznat mnogim budućim mamama, a novo istraživanje otkriva biološki mehanizam koji bi mogao objasniti zašto se u trudnoći javljaju zaboravljivost i mentalna magla.
Uđeš u sobu i više nemaš pojma po što si došla. Mobitel tražiš dok ti je u ruci, a usred razgovora jednostavno izgubiš nit. Zaboravljivost i osjećaj mentalne magle u trudnoći toliko su česti da su dobili i svoj popularni naziv – „trudnički mozak“. Znanstvenici su sada otkrili biološki mehanizam koji bi mogao pomoći objasniti zašto se to događa.
U novom istraživanju znanstvenici su proučavali kako dugotrajno povišene razine estrogena, karakteristične za trudnoću, mogu utjecati na pamćenje.
U pokusima na laboratorijskim miševima, prilagođenima tako da oponašaju dugotrajno povećanje estrogena u trudnoći, primijetili su privremene poteškoće s pamćenjem, ali bez promjena raspoloženja.
Pokazalo se da bi važnu ulogu mogao imati živčani put koji povezuje hipotalamus, područje mozga uključeno u regulaciju važnih tjelesnih procesa, s hipokampusom, koji ima ključnu ulogu u stvaranju sjećanja.
Povišena razina estrogena stimulirala je neurone u hipotalamusu, što je potom smanjivalo aktivnost hipokampusa i utjecalo na pamćenje.
Najizraženije je pred kraj trudnoće
Prema navodima istraživača, takva mentalna magla najizraženija je u kasnoj trudnoći, a može se nastaviti i nakon poroda prije nego što postupno nestane. Može utjecati na kratkoročno i dugoročno pamćenje te, među ostalim, na prisjećanje imena, riječi i poznatih informacija.
„Nije riječ o ozbiljnom stanju koje bi osobu medicinski onesposobljavalo, iako može utjecati na svakodnevno funkcioniranje i samopouzdanje“, rekao je dr. Zheng Sun, profesor medicine na Baylor College of Medicine i jedan od voditelja istraživanja objavljenog u časopisu Science Bulletin.
Kao tipične primjere naveo je zaboravljanje razloga zbog kojeg smo ušli u neku prostoriju, zametanje stvari, gubljenje niti razgovora ili potrebu za podsjetnicima za dogovorene obveze.
Prema njegovim riječima, oko 80 posto trudnica primjećuje takve promjene. No upozorava da se ta brojka uglavnom temelji na osobnim iskustvima i procjenama žena, a ne na objektivnim testiranjima.
Trudnoća ne znači da žena postaje „manje inteligentna“
Istraživači posebno naglašavaju da takve poteškoće ne znače opći gubitak kognitivnih sposobnosti.
„Važno je naglasiti da trudnoća ne čini nekoga jednostavno 'manje inteligentnim'. Čini se da su učinci suptilniji i ograničeni na određene kognitivne zadatke“, objasnio je dr. Yanlin He, još jedan od voditelja istraživanja.
Znanstvenici su u pokusima detaljnije pratili što se događa u mozgu. Estrogen, hormon čija razina tijekom trudnoće postupno raste i doseže najviše vrijednosti u trećem tromjesečju, svoje signale prenosi u stanice hipotalamusa preko proteina nazvanog estrogenski receptor alfa.
Hipotalamus sadrži velik broj GABAergičkih neurona, koji inače šalju inhibitorne signale. Kod miševa su visoke razine estrogena pretjerano aktivirale te signale, čime se smanjivala aktivnost hipokampusa.
Na testovima prepoznavanja predmeta i prostora miševi izloženi visokim razinama estrogena imali su značajno lošije rezultate od kontrolne skupine.
Kada su znanstvenici prekinuli živčanu vezu između hipotalamusa i hipokampusa, poteškoće s pamćenjem povezane s estrogenom nisu se pojavile. S druge strane, stimuliranje tog puta dovelo je do pogoršanja pamćenja čak i bez povećanja razine estrogena.
Kada su genetski uklonili estrogenske receptore iz tih neurona hipotalamusa, kod miševa su se povukle i poteškoće s pamćenjem izazvane estrogenom i trudnoćom.
„Pretpostavljamo da bi sličan živčani krug mogao imati sličnu ulogu i kod ljudi, iako ovakva invazivna istraživanja nije moguće izravno provoditi na ljudima“, objasnio je Sun.
Što su pokazala ispitivanja na trudnicama?
Kako bi rezultate pokusa na životinjama usporedili s onime što se događa kod ljudi, znanstvenici su testirali 70 žena u različitim fazama trudnoće, kao i žene koje nisu bile trudne.
Ispitivali su kratkoročno, dugoročno i radno pamćenje, a poteškoće su zabilježili u kasnoj trudnoći, kada su i razine estrogena bile više.
„Više razine estrogena u krvi bile su povezane s lošijim rezultatima na nekoliko testova pamćenja čak i nakon što smo uzeli u obzir druge moguće čimbenike“, rekao je He.
Ipak, znanstvenici naglašavaju važno ograničenje istraživanja. Kod trudnica nisu izravno pratili niti mijenjali isti živčani put koji su proučavali kod miševa. Zbog toga rezultati dobiveni na ženama podupiru pretpostavku o mogućem mehanizmu, ali ne mogu dokazati da se u ljudskom mozgu događa potpuno isti proces kao kod laboratorijskih miševa.
