Rizik za razvoj porođajnih mana i nekih stanja, poput poremećaja iz autističnog spektra, šizofrenije te bipolarnog poremećaja, kod djece očeva starije dobi ipak je puno viši nego što se prije smatralo
Kada se govori o idealnoj dobi za trudnoću, najčešće se spominje dob majke i koliko majčina starost utječe na trudnoću i razvoj djeteta. Nakon određene starosne dobi, ženama opada broj jajnih stanica, a time i plodnost, a šansa za kromosomske i druge anomalije raste. No, što je s muškarcima? Iako se žena rađa s određenom zalihom jajnih stanica koje s godinama propadaju, a spermiji se kod muškarca proizvode cijeli život, nedavno istraživanje pokazalo je da starija dob oca također utječe na pojavu mogućih anomalija kod djeteta.
Britansko istraživanje je prije desetak godina istraživalo utječe li dob muškarca na kvalitetu spermija, a sada je fokus bio na proučavanju veze između dobi oca i porođajnih anomalija.
Istraživanje je pokazalo da je rizik za razvoj porođajnih mana kod očeva starije dobi ipak puno viši nego što se prije smatralo.
"Spermatogeneza, odnosno proizvodnja spermija, vrlo je opsežna i s vremenom može pokazivati nedostatke koji rezultiraju greškama u genetskom kodu", kaže dr. Natan Bar-Chama, profesor na Odjelu za opstetriciju, ginekologiju i reproduktivnu znanost na Medicinskom fakultetu Icahn i ravnatelj Odjela za mušku reproduktivnu medicinu i kirurgiju u bolnici Mount Sinai.
Žene se rađaju s čitavom zalihom jajnih stanica i jednom dosegnu dob kad više ne mogu imati djecu, dok muškarci djecu mogu imati do kraja života jer se njihova sperma stalno iznova proizvodi. No, što je muškarac stariji, njegova sperma se ponovno proizvodi i to povećava šanse za nastanak mutacija u njezinoj DNA.
Prema rezultatima ovog istraživanja, otkriveno je da se rizik za nastanak nekih stanja, kao što su poremećaji iz autističnog spektra, šizofrenija, bipolarni poremećaj, povećava sa starosti oca.
Oštećenje DNA sperme raste s godinama
Drugi razlog za nastanak mutacija u DNA sperme su razni toksini iz okoliša kojima su muškarci izloženi tijekom života. Istraživači iz Sveučilišta Newcastle otkrili su da je oštećenje DNA u spermi kod muškaraca u dobi od 36 do 57 tri puta veća nego kod muškaraca mlađih od 35 godina.
A istraživanje Kári Stefánsson iz Reykjavika na Islandu je pokazalo da očevi prenose četiri puta više mutacija na dijete nego majke, u prosjeku 55 prema 14. Također, mogućnost za nastanak novih mutacija se povećava sa starosti oca. 36-godišnjak će na svoje dijete prenijeti dvostruko više mutacija nego muškarac od dvadeset godina, a 70-godišnji otac osam puta više.
Budući da stariji očevi na djecu prenose značajan broj raznih genetskih mutacija, postavlja se pitanje i jesu li te mutacije krive za povećani broj slučajeva autizma. No Mark Daly, genetičar iz Opće bolnice Massachusetts u Bostonu, kaže da to nije povezano te tvrdi da je autizam nasljedan, a većina slučajeva nije uzrokovana novim mutacijama, nego se faktori za pojavu autizma nasljeđuju od oba roditelja.
Starost muškarca utječe i na plodnost, a u Hrvatskoj je više od 15 posto parova ili svaki šesti par fertilne dobi suočen s dijagnozom neplodnosti. Iako ženama opada plodnost s godinama, činjenica je da su za neplodnost jednako odgovorni muškarci i žene. Mnogi parovi duže vrijeme odgađaju potomstvo, a kada konačno odluče imati djecu, često tek tada otkriju da imaju problem. Zbog toga mnogi na neplodnost posumnjaju u zrelijoj dobi, a prema nekim istraživanjima i koncentracija spermija kod prosječnog muškarca iz godine u godinu pada za oko 2, 6 posto.
No, bez obzira na sve rezultate ovih istraživanja, Dr. Mark Pearce, epidemiolog iz Sveučilišta Newcastle kaže da su svi ovi navedeni rizici mali i neće svi stariji očevi imati te probleme jer je potrebno puno više istraživanja prije nego će se stariji očevi morati početi brinuti.
