Streptokok grupe B može biti vrlo opasan za bebe, jer često uključuje sepsu, meningitis i trajna neurološka oštećenja, a može uzrokovati i smrt.
Streptokok grupe B (GBS) može biti vrlo opasan za bebe i malu djecu. Godišnje se od ove bakterije razboli oko 400 000 beba diljem svijeta, a uzrokuje i smrt najmanje 91 000 beba. Sama bakterija kod beba često uzrokuje sepsu, meningitis i trajna neurološka oštećenja. Ovom se problemu u svom radnom vijeku odavno posvetila Carol J. Baker, znanstvenica koja se bavila infektivnim bolestima kod djece, a u Americi je zovu i "kumom trudničkih cjepiva i zaštite novorođenčadi".
Još sedamdesetih godina ona je govorila o tome kako bi cjepivo koje bi se trudnicama davalo u trećem tromjesečju trudnoće moglo spriječiti razvoj ove opasne bakterije u dobi koja je najizloženija rizicima. Iako je tada nitko nije slušao niti htio pokrenuti takvo nešto, danas je upravo ovo cjepivo u fazi testiranja. Posebno bi moglo biti potrebno u afričkim zemljama, gdje je smrtnost beba od streptokoka grupe B najveća.
Inače, Streptococcus agalactiae naziv je vrste koja se u klasifikaciji opisuje kao beta hemolitički streptokok i koja pripada streptokocima grupe B (GBS). Na beta hemolitički streptokok kod nas se testira trudnice prije poroda. Cjepivo protiv GBS-a sad je već u kasnim fazama kliničkih ispitivanja, u čemu predvodi Pfizer, a odmah iza je danska tvrka MinervaX. Čini se da bi cjepivo protiv GBS-a moglo uskoro postati stvarnost.
Kako cjepivo djeluje
Cjepivo se daje majci u trećem tromjesečju trudnoće kako bi izazvalo proizvodnju visokih razina majčinih antitijela protiv GBS-a. Antitijela zatim prelaze preko posteljice do bebe i štite dijete tijekom prvih mjeseci života, kad je njegovo vlastito imunološko odgovaranje još nesustavno. Kasna trudnoća je najbolje razdoblje za primjenu, jer omogućava brzo podizanje razina antitijela prije poroda.
Istraživanja i razvoj cjepiva
Jedno je ranije istraživanja pokazalo da žene s višim prirodnim razinama antitijela rađaju zaštićenu djecu, što je poslužilo kao temelj ideje o cijepljenju majki. Konjugirana cjepiva (polisaharid + proteinski nosač) pokazala su se sposobnima potaknuti dovoljno snažan imunološki odgovor da bi pružila zaštitu novorođenčadi. Glavni izazovi razvoja cjepiva bila su regulatorna pitanja, zabrinutost zbog sigurnosti trudnica, i širina tržišta cjepiva usmjerenog samo na trudnice.
Kod nas se trudnice neposredno prije poroda testiraju na beta-hemolitički streptokok, koji je jedan od vrsta streptokoka grupe B, pa se u slučaju pozitivnog nalaza trudnici za vrijeme poroda daje antibiotik. Ovakvi postupci tijekom poroda smanjili su broj slučajeva ranog početka bolesti u naprednim zemljama, ali ne rješavaju sve slučajeve, osobito kasnog početka i kod beba u siromašnijim zemljama.
Sve u svemu, ovo bi cjepivo moglo značajno smanjiti broj ranih i kasnih GBS infekcija, mrtvorođenih beba i prijevremenih poroda, posebno u nerazvijenim zemljama. Uvođenje cjepiva moglo bi nadopuniti postojeće mjere (test i antibiotike u porodu) i smanjiti broj slučajeva koji sada ostaju izvan dosega ovih strategija.
