Naravno da ćemo svi uvijek reći da maloljetnici ne bi smjeli piti alkohol. No, s druge strane, mnogi će roditelji dopustiti čašu piva svom tinejdžeru. Nije strašno, ali čini se da ima utjecaj o kojem ne mislimo.
Kad djeca dođu u određene godine, počne ih zanimati alkohol. Ako su roditelji skloni čaši vina nakon ručka ili ako popiju povremeno pivo kod kuće ili u društvu, očekivano je da djecu zanima kakvog je to okusa. Kako rastu, shvaćaju sve više, pa u nekim kasnim tinejdžerskim godinama počnu pomalo eksperimentirati s tim na početku odbojnim tekućinama.
A onda i roditelji „prelome“, pa kažu – neka radije pije kad je s nama, nego kad ga ne vidimo, pa nekako tako počne razdoblje u kojem tinejdžeri smiju popiti koju čašicu pred roditeljima. Čini nam se to kao bolja varijanta, budući da smo mi u blizini, brže ćemo reagirati ako malo pretjera ili ako se nešto dogodi. No, čini se da to nije baš najbolja opcija.
Nova studija objavljena u časopisu Addictive Behaviors otkrila je da su djeca i tinejdžeri koji piju alkohol uz dopuštenje roditelja - čak i samo gutljaj povremeno - zapravo skloniji rizičnom pijenju alkohola u ranoj odrasloj dobi.
Studija, koja je provedena na Sveučilištu u Buffalu, proučila je upitnike gotovo 400 djece - počevši od 11 godina (od 2009. do 2018.) i njihovih roditelja kako bi se utvrdilo predviđaju li popustljivija pravila o piću u adolescenciji (čak i ona poput „U redu, možeš popiti gutljaj mog vina...") konzumaciju alkohola u mladoj odrasloj dobi. U upitniku su bila pitanja o konzumaciji alkohola djece i roditelja, stavovima o pijenju i pravilima o pijenju kod kuće.
Analiza podataka pokazala je da oko 80% ispitanika kaže da su pili alkohol uz dopuštenje roditelja, u razdoblju između 5 i 17 godina, ali obično u dobi od oko 12 godina. Osim tog, podatci pokazuju da su ti adolescenti češće i više pili u mladoj odrasloj dobi nego oni čiji roditelji nisu dopuštali nikakvu konzumaciju alkohola. U toj je skupini također bilo češće problematično pijenje, kao i poremećaj upotrebe alkohola.
Neke ranije studije nisu uspjele dokazati ovu povezanost, a ovo je prva studija koja je to dokazala – da izlaganje maloljetne djece čak i maloj količini alkohola (i s dobronamjernom idejom), zapravo demistificira pijenje alkohola i time potiče na konzumaciju. Dokazano je, čak, da rana izloženost – bez obzira na to ima li dijete 5 ili 17 godina – dovodi do lošijih ishoda u pogledu konzumacije alkohola u ranoj odrasloj dobi.
U studiji se, ipak, ističe da postoje neki olakšavajući čimbenici, odnosno nije sve jasno definirano, pa se ne vidi razlika između 10-godišnjaka koji dobije gutljaj šampanjca na dočeku Nove godine i 15-godišnjaka koji dobije pola čašice vina nakon nedjeljnih ručkova. Također nije potpuno jasno kako djetetova osobnost ili obiteljski kontekst mogu igrati ulogu u predviđanju ishoda. Ali sve u svemu, istraživači su bili jasni u svojim zaključcima.
„Bez obzira na dob početka, roditeljsko dopuštenje za pijenje alkohola predstavlja za adolescente rizik od kasnije upotrebe alkohola i povezanih štetnih utjecaja“, stoji u izvještaju studije. „Naši nalazi ističu potrebu za ciljanim porukama javnog zdravstva koje naglašavaju ovaj rizik roditeljima u nastojanju da se promijene roditeljske percepcije o pijenju alkohola uz roditeljsko dopuštenje.“
