Djeca su po prirodi radoznala te ih je važno poticati da postavljaju pitanja o svemu što ih okružuje, ali isto tako na njihova pitanja odgovoriti - protupitanjem: 'Što ti misliš?'
Želja za istraživanjem svijeta oko sebe i učenjem novih stvari karakteristični su za većinu djece. Sasvim je očekivano da ona kroz svoj rast i razvoj kontinuirano teže otkrivanju uzročno-posljedičnih veza iz svoje okoline. Međutim, postoje djeca koja pokazuju izniman interes za određeno područje i svojim se pitanjima ističu u odnosu na većinu vršnjaka.
Takva su djeca okarakterizirana kao darovita, iz razloga što njihovi interesi, ponašanje, govor i način razmišljanja ukazuju da ona u sebi nose posebne sklonosti za savladavanjem određenih područja. Njihova natprosječnost određuje ih kao male genijalce koji, zahvaljujući posebnom sklopu osobina i sposobnosti, mnoge stvari rade naprednije, brže, uspješnije i drugačije od svojih vršnjaka, te u tome ostvaruju visoka postignuća.
Posebne osobine darovitih roditelji mogu primijetiti rano
Roditelji su prvi koji primjećuju darovitost svojeg djeteta te oni igraju najveću ulogu u njegovom daljnjem razvoju. No, kako prepoznati darovito dijete?
Razgovarali smo s psihologinjom Ksenijom Ranogajec Benaković iz udruge Vjetar u leđa, koja pruža podršku darovitoj djeci. „Posebne karakteristike darovitih vidljive su već od rane dobi: potrebno im je manje sna, imaju puno energije, vrlo su radoznali i maštoviti, zapažaju detalje, stalno nešto ispituju, zanima ih kako stvari funkcioniraju, često rano nauče čitati i računati. Osim toga, ispravljaju odrasle u njihovim nedosljednostima, a s velikom žarom vole proučavati određene teme, u kojima postaju pravi mali eksperti“, istaknula je Ranogajec Benaković.
Ukoliko roditelji zapaze darovitost svojeg djeteta, trebali bi se obratiti stručnom timu vrtića ili škole i zatražiti njihovo mišljenje, ili se, pak, obratiti nekoj od udruga ili organizacija, specijaliziranim za rad s darovitom djecom.
Jedan od segmenta identifikacije darovitosti jest psihološko testiranje, no, osim njega, danas se preporučuje multidimenzionalni pristup, koji uključuje procjenu psihologa, zapažanja učitelja/odgajatelja, roditelja, vršnjaka, specijaliziranih stručnjaka iz područja talenta djeteta, pa čak i samoprocjenu djeteta.
Kako roditelji trebaju postupati s darovitim djetetom?
„Da bi dijete moglo slobodno izraziti svoje ideje, nužno je da postoji topla emocionalna veza između njega i roditelja, čime će ono zadovoljiti potrebu za sigurnošću i pripadanjem“, objasnila nam je psihologinja. Dodala je kako su djeca po prirodi radoznala te ih je važno poticati da postavljaju pitanja o svemu što ih okružuje, ali isto tako na njihova pitanja odgovoriti - protupitanjem: 'Što ti misliš?'”.
Također, roditeljima preporučuje da s djetetom izrađuju vlastite igračke, osluškuju njegove interese i pomažu mu da se bavi onim što ga zanima. „Nemojte hvaliti konačni proizvod, nego pohvalite trud koji je dijete uložilo, ustrajnost i originalnost onog što je napravilo, hrabrost da pokuša nešto novo! Pratite djetetov interes, razvijajte njegovu samostalnost i usmjeravajte ga da proučava različite izvore o temi koja ga zanima, potičite ga da priča o tome što je vidio ili pročitao, iznosi svoje dojmove, povezuje informacije“.
Važno je imati na umu da poticajna okolina, ustrajnost, samopouzdanje i regulacija emocija određuju kako bi djetetova potencijalna darovitost prerasla u izvrsnost u određenom području. Djecu koja pokazuju akademsku, znanstvenu, logičko-matematičku darovitost dobro je uključiti u programe organizacija ili udruga koje su se specijalizirale za rad s njima te koje imaju holistički pristup, odnosno nastoje razvijati sve segmente djetetove osobnosti. Za takvu je djecu osobito važno da se mogu družiti s vršnjacima koje zanima znanost, da mogu dijeliti svoja iskustva, biti motivirana za daljnjim razvijanjem svojih sposobnosti, kao i znanstvenog, kritičkog i kreativnog mišljenja, ali i timskog duha te posvećenosti onome što rade.
Jedna od takvih udruga je i Bioteka, koja provodi projektne radionice PANDA, namijenjene darovitim osnovnoškolcima. Osmišljena je kao nadopuna školskom kurikulumu te kroz istraživački i kreativni pristup darovitoj djeci pruža izravnu suradnju sa znanstvenicima, stručnjacima, raznim institucijama i tvrtkama, čime je djeci omogućeno učenje na stvarnim primjerima i vlastitom iskustvu.
Ovaj inovativni projekt edukativnog karaktera, zahvaljujući sinergiji civilnog, javnog i privatnog sektora, obuhvaća aktualne teme i izazove svijeta u kojemu živimo: bioraznolikost, održivi razvoj, energiju te zaštitu okoliša i prirode. Pokrenut je 2016. u Zagrebu, a u njegovoj trećoj godini održavanja trenutačno sudjeluju darovita djeca iz osnovnih škola Fran Galović i Gustav Krklec te ostala osnovnoškolska djeca okupljena oko redovitih Biotekinih edukacijskih programa.
Putem kreativnog istraživačkog rada nastoji se uvrstiti prirodoslovne i njima srodne teme u sustav izvaninstitucionalnog obrazovanja, ali i doprinijeti zanimanju darovite djece za studiranjem znanosti i kasniji rad u području znanstvenog poduzetništva. Program projekta osmišljavaju članovi udruga Bioteka na čelu s voditeljicom programa edukacije i profesoricom biologije Kristinom Duvnjak.
Svaki obrazovni modul završava posjetom realnom sektoru, gdje zaposlenici tvrtki, udruga i institucija partnera u projektu vode djecu kroz proces svojega rada uz strukturiranu edukaciju. Pohađanjem projekta djeca uče kako rješavati probleme, prikupljati i interpretirati podatke te ih praktično iskoristiti. Potiče ih se na kritičko, logičko i analitičko promišljanje u svrhu inovativnog rješavanja problema, što djeluje na razvoj njihova samopouzdanja, strpljenja, preciznosti te kreativnosti i timskog rada.
