Osim što su nacionalne ispite pisali osmaši, koji će na temelju njih dobiti i smjernice za upis u srednju školu, ove su godine prvi put nacionalne ispite pisali i četvrtaši, kojima će rezultati samo biti zabilježeni.
Oko nacionalnih su se ispita lomila koplja najviše početkom godine, kako su se ispiti približavali. Mnogi nisu vidjeli smisao u tom da četvrtaši pišu ovako sveobuhvatne ispite koji im neće ni na koji način nešto značiti, a djeci su neupitno stvarali određeni stres. No, u ožujku su ipak svi sjeli u klupe i pisali ispite - 40.996 učenika osmih razreda, koji su pisali ispite iz osam predmeta, te 37.118 učenika četvrtih razreda osnovne škole, koji su ispite pisali iz tri predmeta: Hrvatskoj jezika, Matematike i Prirode i društva. Rezultati nacionalnih ispita predstavljeni u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Rezultati ispita pokazali su da četvrtašima bolje idu Matematika i Priroda i društvo od Hrvatskog jezika, dok je osmašima Kemija bila najlakša, a Fizika najteža. Što se tiče četvrtih razreda i Hrvatskog jezika, postotna riješenost je 53,5 posto, ispod osnovne razine je 4,1 posto učenika, na osnovnoj razini 36,3 posto, na srednjoj razini 51,2 posto i na naprednoj razini 8,4 posto. Ako pojednostavimo ove rezultate, to bi glasilo otprilike ovako: napredna razina odgovarala bi petici ili četvorki, srednja razina trojki, dok bi osnovna razina bila dvojka, a ispod osnovne razine nedovoljan ili jedinica.
Ove su godine, ističe se, učenici su postigli znatno bolje rezultate po pitanju pisanog ispita. Lani je čak 43 posto učenika imalo nula bodova, dok je ove godine ta brojka 20 posto manja, istaknuo je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović. To su oni učenici koji nisu imali dovoljan broj riječi, što bi na ispitu iz Hrvatskog jezika za četvrti razred bilo sto riječi, a moguće je i da su promašili temu ili su predali prazan ispit. Inače, takav prazan ispit predalo je 35 učenika.
Što se tiče Matematike, postotna riješenost u četvrtom razredu je 62,1 posto. Ispod osnovne razine je jedan posto, osnovna razina 20,1 posto, srednja razina 63,4 posto i napredna razina 15,5 posto. Postotna riješenost Prirode i društva je 61,79 posto, s tim da je 0,7 posto ispod osnovne razine, 19,9 posto osnovne, 66 posto srednje i 13,4 posto napredne razina.
Iako su Matematika i Priroda i društvo vrlo slični po rezultatima, Filipović ističe da to nikako ne znači da djeca manje znaju Hrvatski, a bolje Matematiku i Prirodu i društvo, nego su stručne radne skupine dale nešto više lakših zadataka.
Filipović je istaknuo da bi idealno bilo kada bi postotna zastupljenost riješenosti na ispitima bila 50 posto. U Nacionalnom centru je cilj postotnu riješenost svih ispita staviti u raspon od 45 do 55 posto.
Vrijedi istaknuti i da su tri učenika riješila 100 posto ispit iz Hrvatskog jezika, 60 iz Matematike te 20 iz Prirode i društva.
Osmaši: Nema bitne razlike između ispita koji su pisani u prve i posljednje dane
Što se tiče učenika osmih razreda, postotak riješenosti Hrvatskog jezika je 56,18 posto, 1 posto je nedovoljnih, 15 posto dovoljnih, 38,4 posto dobrih, 39,6 vrlo dobrih i 6 posto odličnih. Postotna riješenost ispita na zadatku pisanja lani je bila 24,4 posto s nula bodova, a ove godine postoji napredak, takvih je ispita 16,1 posto.
Matematika je imala prosječnu riješenost 48,16 posto. Nedovoljnih je 4 posto, 31,5 posto dovoljnih, 35,8 posto dobrih, 21 posto vrlo dobrih i 7,7 posto odličnih. Što se tiče STEM područja, ispit iz Biologije imao je 47,26 postotak riješenosti, s 1,9 posto nedovoljnih, 31,7 posto dovoljnih, 41,9 posto dobrih, 20,2 posto vrlo dobrih i 4,3 posto odličnih.
Ispit iz Kemije čija je prosječna riješenost 57,18 posto, kako je naglasio Filipović, za razliku od Biologije ove je godine bio nešto lakši, te nije stvar u tome da učenici bolje znaju Kemiju. No, upravo Kemija ima najviše odličnih, 17 posto, vrlo dobrih je 30,1 posto, 33 posto dobrih, 18,6 dovoljnih i nedovoljnih svega 1,3 posto.
Fizika je sa 43,31 posto riješenosti ispita nešto teža, ali ne pretjerano, kaže Filipović. Nedovoljnih ih je bilo 18,1 posto, 33,4 posto dovoljnih, 22,2 posto dobrih, 16,9 posto vrlo dobrih i 9,4 posto odličnih. Filipović je dodao da bi ispit iz Fizike trebao biti u budućnosti nešto lakši, a Kemija nešto teža.
Istaknuo je i da nije bilo bitne razlike između ispita koji su pisani u prve i posljednje dane.
Engleski jezik imao je 55,69 posto riješenosti, 8,2 riješilo ga je za nedovoljan, 14,6 posto za ocjenu dovoljan, 27,2 posto za ocjenu dobar, 41,4 za vrlo dobar i 8,6 posto za odličan. Njemački jezik imao je postotak riješenosti od 47,7 posto, 12,6 posto su negativni, 25 posto dovoljnih, 30,1 posto dobrih, 27,3 posto vrlo dobrih i 5,1 posto odličnih. Francuski jezik pisalo je samo 74 učenika i taj je ispit imao 62,52 posto riješenosti. Nedovoljan je dobilo 8 posto, dovoljan 7 posto, dobar, 30, vrlo dobar 27 posto, a odličan 28 posto.
Iz Povijesti čiji je ispit imao 46,87 postotnu riješenost, nedovoljnih je bilo 3,2 posto, dovoljnih 37,7 posto, 35,4 posto dobrih, 19,8 posto vrlo dobrih i 4 posto odličnih. Ispit iz Geografije imao je 54,33 postotnu riješenost, s 2,2 posto nedovoljnih, 21 posto dovoljnih, 36,3 posto dobrih, 33,8 posto vrlo dobrih i 6,7 posto odličnih.
Među osmašima, jedino iz Hrvatskog i Francuskog jezika nije bilo stopostotne riješenosti ispita, 29 ih je bilo iz matematike, a najveći broj bio je iz Fizike (70) i Njemačkog (72).
Na temelju rezultata, osmaši će, naglasio je Filipović, dobiti i neke smjernice za put kojim bi mogli krenuti u srednju školu.
Rezultati su učenicima osmih i četvrtih razreda uneseni pod zasebnu bilješku u e-Dnevniku, iskazani brojem bodova i odgovarajućim postotkom. Učenici za ove ispite neće dobiti konkretnu ocjenu, jer kako je istaknuo ravnatelj NCVVO-a učenike ne može ocijeniti jer ih nema s čim usporediti. Međutim, smatra da je uspjeh što su ispiti dobro balansirani pa je u svakom predmetu postotak riješenosti oko 50 posto.
