Mentani poremećaji su, čini nam se, donedavno bili nešto o čemu se razgovara kao problematici koja muči brojne odrasle ljude. No, u posljednjih nekoliko godina sve se više govori o menalnim poremećajima kod djece i mladih, a neke statistike zabrinjavaju.
U Hrvatskoj čak 75 posto svih mentalnih poremećaja počinje prije 18., a 50 posto prije 14. godine. Zabrinjavajući su to podatci koji su izneseni na panelu "Pričamo o mentalnom zdravlju" u organizaciji Ministarstva zdravstva u srijedu. Ova statistika bila je povod za vraćanje psihologa u domove zdravlja. Ovi psiholozi skrb će pružati bez uputnice.
U struci je, naime, primijećeno da je sve veći broj mladih izloženo riziku od mentalnih bolesti, pa su zato organizirana i psihološka savjetovališta u domovima zdravlja i mobilni psihološki timovi koji posjećuju škole koje nemaju školskog psihologa.
- Kod upisa u osmi i prvi razred uočeno je da 10 posto mladih ima određene rizike za mentalno zdravlje, a od toga 8 posto dječaka i 13 posto djevojčica, kazala je dr.med. Ivana Portolan Pajić, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam za HRT.
- Zapravo društvene mreže predstavljaju jedan oblik paradoksa… s jedne strane se radi o određenom druženju, a s druge strane se radi o alijenaciji. Praktički se otuđuju mladi jedni od drugih i nedostatak fizičkog kontakta može utjecati na porast fenomena koji se zove usamljenost, naglasio je prof.dr.sc. Darko Marčinko, specijalist psihijatrije KBC-a Zagreb.
"Pokretanjem posebne reformske mjere - Programa osnaživanja mentalnog zdravlja - odnosno vraćanja psihologa u domove zdravlja nakon 30 godina i pružanja potrebne zdravstvene skrbi bez uputnice, aktivno djelujemo u zaokretu tog nepovoljnog trenda", rekao je uoči panela ministar Vili Beroš.
Prema podatcima psiholoških timova domova zdravlja diljem Hrvatske cilj je bio potaknuti što više mladih na prvi korak prema traženju potrebne pomoći, odnosno ispunjavanju prvotnog cilja - ohrabrivanje građana, te pružanje oslonca i zdravstvene skrbi u skladu s EU praksom.
Kao što već znamo, a ministar Beroš je potvrdio, pandemija covida-19 i potres te socio-ekonomski i drugi izazovi bili su "okidači" koji su intenzivirali pojavu mentalnih poremećaja s kojima se bori cijeli svijet uključujući i Hrvatsku.
Posebno šokantno zvuče podatci prema kojima svaki šesti građanin EU živi s mentalnim poremećajem, dok u Hrvatskoj, kako je na početku rečeno, čak 50 posto svih mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine, a 75 posto prije 18 godine života. Procjenjuje se da će samo depresija u ukupnoj populaciji do 2030. biti drugi vodeći uzrok globalnog opterećenja bolestima dok se u Hrvatskoj predviđa 'skok' mentalnih poremećaja za 20 posto među mladima, potom ženama, ali i ostalim ranjivim skupinama.
Na panelu je rečeno da su izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju lani u travnju 2023. postavljeni temelji osnaživanja mentalnog zdravlja pri domovima zdravlja. Riječ je o reformskom predkoraku k posebnim dispanzerima i savjetovalištima te mobilnim timovima u sklopu domova zdravlja koji će se uspostaviti skorašnjim donošenjem nove Mreže javne zdravstvene službe.
Time se slijede tri glavna načela EU-a - učinkovita prevencija, pristup visokokvalitetnoj zdravstvenoj skrbi i liječenje te reintegracija u društvo nakon oporavka, a što je u skladu i sa Strateškim okvirom razvoja mentalnog zdravlja u Hrvatskoj donesenim 2022. godine. Osnovana je i mreža mobilnih timova za brigu o mentalnom zdravlju učenika i studenata koja će provoditi preventivne aktivnosti kroz pravovremeno prepoznavanje problema i olakšavanje njihovog "prvog koraka" u dobivanju potrebne pomoći.
