Koliko su bajke važne klincima, koja je najveća vrijednost pričanja priča koju prenosimo djeci, otkrio nam je glumac i ambasador projekta "Neka odrastanje bude dječja igra“, Zijah Sokolović
Završena je šesta godina održavanja projekta društvene odgovornosti "Neka odrastanje bude dječja igra“ kojem je glavna tema i ove godine bila važnost pripovijedanja. Projekt koji tvrtka Beiersdorf uspješno provodi u suradnji sa Savezom društava "Naša djeca“ Hrvatske ove se godine po prvi puta provodio s pripovjedačkim programom "Bajkaonica" po gradovima i otocima na Jadranu.
Ambasador projekta, glumac Zijah Sokolović u okviru bogatog programa aktivnosti održao je "Bajkaonice" na kojima je sudjelovalo čak 858 predškolaraca i djece od 1. do 4. razreda na Cresu, Malom Lošinju, Omišu, Šibeniku i Dubrovniku.
Upitali smo ambasadora projekta Zijaha Sokolovića zašto se odlučio podržati ovaj projekt.
"U procesu osnivanja Thearto projekta u Salzburgu u Austriji, a poslije i Zagrebu, istraživao sam kako glumci u formi kazališne predstave mogu informirati djecu, recimo, o društvenim problemima s kojima se susreću u odrastanju. Reakcije djece i evaluacije projekta, bili su iznenađujuće pozitivni. Tako da je Bajkaonica, za mene, produženi proces istraživanja kazališnog prostora - kako kazalište može pomoći djeci da lakše istražuju svijet u sebi i oko sebe. Ja kao glumac, pričam i igram jednu dvije bajke u formi kazališne etide", ispričao je Zijah.
Tijekom listopada i studenog u 28 Društava "Naša djeca“, koja sudjeluju u projektu, održano je 107 "Bajkaonica" na kojima je sudjelovalo oko 3.100 djece. Ovogodišnjim projektom "Neka odrastanje bude dječja igra“ uz "Bajkaonice" po školama sa Zijahom Sokolovićem obuhvaćeno je gotovo 3.950 djece sa željom da se potiče dječji svijet mašte i bajki. Kako djeca reagiraju na priče, ipak su oni najzahtjevnija publika, otkrio nam je Sokolović. "Forma kazališta je sama po sebi presudna za njihovu koncentraciju. Jer se ispred živih, malih ljudi, pojavi živi veliki čovjek koji želi da im pokažemo tamo neki svijet koji se krije u mašti. Danas, djeca malo vremena provode u živoj komunikaciji, telefon je njihov "živi" čovjek ili prijatelj".
Za djecu je bolje da im tate čitaju priče za laku noć
Koliko su bajke važne klincima i koja je najveća vrijednost pričanja priča koju prenosimo djeci?
"Bajke su osnova za njihovo razvijanje mašte, percepcije i, nakon toga, inteligencije. Jer, kroz bajku, kao filter, grade svoju sliku stvarnosti. U bajkama se susreću s tugom i srećom, sa zlom i dobrotom, s prirodnim ljudskim osobinama i natprirodnim živim bićima. Tako grade temelje svojih budućih osjećaja. Rekao bih, djeca bez bajki i pričaonica koje se odvijaju prije spavanja, siromašna su djeca", ispričao je Zijah.
Dok je bio mali, Zijah se nije susretao s klasičnim bajkama, ali je zato znao mnogo narodnih bajki ili priča koje dolaze iz doživljaja naroda, i to mu je stvaralo, kako kaže, jedan slatki strah i nemir, jer su bile, većinom, što bi rekli, strašne. "Ali, poslije, kada bi se završile, radovao sam se stvarnosti u kojoj to ne postoji. Tek poslije, kada sam odrastao, razumio sam da su te bajke dio same stvarnosti i onda mi se ta stvarnost činila kao već poznata", dodao je.
15 razloga zašto bi djeca trebala čitati knjige
Svojim kćerkama, Zijah nije čitao već bi legao pored njih i izmišljao priče, bajke, o malim nemogućim stvarnostima. "O oblaku koji plovi nebom i nestane kao kiša ili snijeg, ali se ponovo rodi. Ili sam pjevao neke pjesme, nalik Indijancima koji plešu oko vatre, pokušavajući glasom i ritmom otpjevati promjenu njihovih emocija kao posljedicu nekog događaja. Kada bi to trajalo dugo, rekao bi im - otišli Indijanci na spavanje, po svoje priče i bajke".
Kako bi promovirali čitanje i pripovijedanje kod djece i odraslih, u sklopu projekta izdano je drugo limitirano izdanje ilustrirane slikovnice "Bajkaonicom po svijetu 2“ s izborom od deset priča iz usmenog stvaralaštva za djecu. Priče je odabrao dr. sc. Branimir Mendeš, docent na Filozofskom fakultetu u Splitu, a prekrasnim ilustracijama uljepšala ih je umjetnica Marsela Hajdinjak. Izdanje predstavlja nastavak prošlogodišnjeg nakladničkog niza, a sadrži po prvi puta objavljene priče iz fundusa arhive Saveza društava "Naša djeca“ Hrvatske.
Projekt su podržali Doris Pinčić Rogoznica i Luka Bulić koji su u sklopu aktivnosti promovirali projekt putem društvenih mreža. Također su sudjelovali na "Bajkaonici" organiziranoj u knjižnici "Medveščak" (Zagreb) tijekom listopada na kojoj su djeci 3. razreda Osnovne škole Ivana Gundulića uz volontere Saveza čitali i pripovijedali, prepoznajući koliko je važno djeci pričati priče kako bi se razvijala i učila o svijetu oko sebe.
Sve o projektu "Neka odrastanje bude dječja igra" saznaj na Bajkaonici.
