Nutritivno kvalitetna prehrana omogućuje optimalan rast i razvoj dječjeg organizma, no ako se umjesto toga mališanima ponude nezdrave alternative, to može rezultirati zaostajanjem u rastu i gomilanjem viška kilograma.
Upravo se tim problemom bavilo nedavno istraživanje medicinskog časopisa The Lancet u kojem je sudjelovala prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Medicinskog fakulteta u Zagrebu. U ovoj studiji na globalnoj razini znanstvenici su koristili podatke o 65 milijuna djece u dobi od pet do 19 godina iz 193 zemlje, a kad je riječ o Hrvatskoj, koristili su informacije iz nekoliko hrvatskih istraživanja koja sadrže mjerene podatke o tjelesnoj masi i visini djece školske dobi.
Tako su uvrstili i podatke iz Europske inicijative praćenja debljine u djece (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI) čiju provedbu u Hrvatskoj vodi prof. Musić Milanović. Radi se o istraživanju provedenom na nacionalno reprezentativnom uzorku od 2738 učenika u dobi od 8,0-8,9 godina
"U istraživanju o povezanosti visine školske djece i socioekonomskog razvoja u Hrvatskoj koje smo ove godine objavili u International Journal of Public Health pokazalo se da je visina djece u Hrvatskoj još povezana s razinom socioekonomskog razvoja općine u kojoj dijete živi, a ta povezanost se svakako može djelomično objasniti i s razlikama u dostupnošću i znanjima o pravilnoj prehrani djece školske dobi", pojašnjava prof. Musić Milanović dodajući kako se prehrambene navike hrvatskih mališana razlikuju ovisno o regijama u kojima žive.
Podijelivši Hrvatsku na kontinentalnu i jadransku regiju te grad Zagreb dobili su još 2015. godine kroz Europsku inicijativu praćenja debljine djece podatke o navikama.
"Najveći udio djece koji doručkuje svakodnevno je u Zagrebu, njih 84 posto, a najmanji udio je u kontinentalnoj regiji, odnosno njih 72 posto. Što se tiče svakodnevne konzumacije voća, najveći udio zabilježen je u jadranskoj regiji s 39 posto, dok je na kontinentu on najmanji i iznosi 28 posto. Glede svakodnevne konzumacije povrća, najveći je udio zabilježen u Zagrebu, iako je i on dosta nizak te iznosi 20 posto, a najmanji u jadranskoj regiji, samo 16 posto. Više od triput na tjedan slatke grickalice u kontinentalnoj regiji konzumira čak 43 posto učenika, dok je taj udio u jadranskoj regiji 27 posto", pojašnjava prof. Musić Milanović nastavljajući kako je Hrvatska pri europskom vrhu kad je riječ o problemu debljine u dječjoj dobi, a prednjači jadranska regija.
"Čak 42,4 posto dječaka u jadranskoj regiji ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, što je trend uočen i na razini Europe. Naime, postoji izražen geografski gradijent debljine u djece u Europi – najvitkiji su sjevernjaci, a Mediteranci imaju uvjerljivo najviše problema s debljinom. Najnoviji podaci pokazuju nam da smo uspjeli zaustaviti rast učestalosti prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece, ali i dalje je to svako treće dijete, što je iznimno visoko. Zabilježili smo veliki porast u prekomjernoj tjelesnoj masi i debljini djece u odnosu na 2003. godinu kada smo imali 21 posto djece s ovim problemom, a danas ih je čak 35 posto u cijeloj Hrvatskoj. Među odraslim muškarcima u Republici Hrvatskoj najveći je udio onih s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u cijeloj Europskoj Uniji, njih čak 68 posto", kaže prof. Musić Milanović.
Dodaje kako se u Lancetovoj studiji čini da globalno gledajući nemamo tako izražen problem kao neke svjetske regije.
Ista je studija pokazala da su u mnogim zemljama djeca u dobi od pet godina imala visinu i masu u zdravom rasponu prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Ipak, nakon te dobi, djeca iz nekih zemalja imala su premali porast visine, a dobila previše mase u usporedbi s onim što predstavlja potencijal za zdravi rast.
"Istraživanje prof. Jovančevića i suradnika pokazalo je da u Hrvatskoj najveći skok u učestalosti prekomjerne tjelesne mase i debljine počinje u dobi od 5 godina i nastavlja se s polaskom u osnovnu školu. Ova međunarodna studija objavljena u Lancetu pokazala je kako mi Hrvati u prosjeku u jednom specifičnom razvojnom trenutku u dobi od 19 godina svojim izraženim rastom visine uspijevamo zaustaviti djelomično rast indeksa tjelesne mase. Pri polasku djece u školu valjalo bi posebno osvijestiti izrazitu važnost redovite tjelesne aktivnosti i pravilnih prehrambenih navika", kaže prof. Musić Milanović dodajući kako su dosadašnja istraživanja u Hrvatskoj pokazala da se oko 88 posto učenika koji su tek krenuli u osnovu školu bavi fizičkom aktivnošću najmanje 60 minuta na dan, no poražavajuća je činjenica da se po izlasku iz osnovne škole tek njih 17 posto dostatno bavi aktivnošću.
