Mali sportaši trebaju jesti i do sedam obroka na dan. Baza prehrane trebaju biti punovrijedni ugljikohidrati, cjelovite žitarice i nezasićene masne kiseline
Djeca sportaši zahtijevaju izbalansiranu prehranu, o čemu bi trebali voditi računa njihovi roditelji i treneri. Krive prehrambene navike mogu utjecati na sportske rezultate djece koja ozbiljnije treniraju. Prehrana djeteta sportaša mora biti energetski uravnotežena i prilagođena povećanim tjelesnim naporima. "Nerijetko, djeca imaju i po dva treninga na dan te natjecanja za vikend. Temelj prehrane energetski treba slijediti ne samo uzrast već i antropometrijske specifičnosti i obim obaveza. Tako će energetske potrebe dva osmogodišnjaka biti različite ako jedan trenira košarku i ima ‘napredniju’ visinu i slabiju mišićnu masu, koja ne prati visinu, u odnosu na dijete koje trenira plivanje i prosječne je visine i težine. Neki sportovi imaju energetski zahtjevnije treninge (plivanje, biciklizam...), pa je energetski kriterij povećan u odnosu na sportove poput taekwondoa, košarke i nogometa", objašnjava magistar nutricionizma Nenad Bratković iz Nutriklinike.
Baza prehrane su, nastavlja, kvalitetni punovrijedni ugljikohidrati. To znači raznobojno povrće i voće, u adekvatnim, a ne popratnim količinama, a potom i cjelovite žitarice. Proteinski unos je izuzetno bitan, i to u svakom obroku, no prilagođen potrebama. Jednako su važne i masti, no naglasak je na promjeni njihovog kvalitativnog udjela, budući da je energetski udio uvijek 30 posto u odnosu na cjelokupan unos. Treba isključiti trans-masne kiseline i margarin te smanjiti udio biljnih ulja (suncokretovo), a naglasak staviti na jednostruko nezasićene masne kiseline iz maslinova ulja i orašastih plodova te višestruko nezasićene masne kiseline iz ribljeg ulja i masne ribe. Trebaju imati tri glavna i dva međuobroka, uz dodatan obrok ili dva prilagođene treningu i obavezama. "Optimizirana prehrana omogućit će bolju pažnju i balansiranje školskih i sportskih obaveza", objasnio je Bratković.
Izbacite fast food, gazirano i slatko
Slatki napici s dodanim šećerima (glukozni i fruktozni sirupi) nepovoljno djeluju na metaboličke procese u tijelu, baš kao i transmasne kiseline koje nalazimo u fast foodu, keksima i većini pekarskih proizvoda. Koncentrirani su izvor jednostavnih šećera jer samo jedna čaša može sadržavati i nekoliko žlica šećera, a uz to neka, poput kole, sadrže kofein i ortofosfornu kiselinu. Jedan od neželjenih učinaka je “izvlačenje” kalcija iz kostiju i smanjenje koštane mase. Uz to, dijete je izloženije debljanju.
