Zbog statističkih podataka vjeruje se da se autizam češće javlja kod dječaka, ali novi podatci pokazuju da to zapravo nije istina, te da se javlja podjednako.
Često se vjeruje da se autizam češće javlja kod dječaka. I podatci, odnosno statistika, često su išli u istom smjeru – autizam je češći kod dječaka. Ipak, čini se da ova statistika – koliko god točna bila – ne otkriva pravu istinu. Žene imaju jednaku vjerojatnost da će biti autistične kao i muškarci, ali "kvaka" je u nečem sasvim drugom.
Naime, do ovog uvjerenja dolazi zato što se dječacima češće dijagnosticira autizam u toj ranoj dobi, i to do četiri puta veću vjerojatnost da će im se dijagnosticirati u djetinjstvu. Pokazala je to velika studija provedena na Institutu Karolinska u Švedskoj u sklopu koje su proučavali stope dijagnoze autizma kod osoba rođenih u Švedskoj između 1985. i 2020. Od 2,7 milijuna praćenih osoba, njih 2,8 % dobilo je dijagnozu autizma između dvije i 37 godina.
Ono što su otkrili tijekom istraživanja je da su do dobi od 20 godina stope dijagnoze kod muškaraca i žena bile gotovo jednake, zbog čega se dovelo u pitanje prethodne pretpostavke da je autizam češći među muškarcima.
"Naši nalazi sugeriraju da je razlika u prevalenciji autizma među spolovima mnogo niža nego što se prije mislilo, zbog toga što se kod žena i djevojčica nedovoljna dijagnoza postavlja ili se dijagnosticira kasno", rekla je glavna autorica studije, dr. Caroline Fyfe.
Istraživanjem je ustanovljeno da je u djetinjstvu dječacima autizam u prosjeku dijagnosticiran gotovo tri godine ranije od djevojčica – srednja dob pri dijagnozi bila je 15,9 godina za djevojčice, ali 13,1 godina za dječake. Općenito, dječaci su imali tri do četiri puta veću vjerojatnost od djevojčica da im se dijagnosticira autizam u dobi prije 10 godina, iako je utvrđeno da ih djevojčice "sustignu" do svoje 20. godine, zbog brzog porasta dijagnoza autizma tijekom adolescencije.
"Ova zapažanja naglašavaju potrebu istraživanja zašto žene dobivaju dijagnoze kasnije od muškaraca", zaključuju autori.
Studija, objavljena u BMJ-u, također je otkrila da, iako su spolne razlike u stopama dijagnoza ostale prilično dosljedne tijekom posljednja tri desetljeća za djecu mlađu od 10 godina, one su se brzo smanjile za sve ostale dobne skupine.
"Nalazi pokazuju da se omjer muškaraca i žena za poremećaj iz autističnog spektra smanjio s vremenom i s povećanjem dobi pri dijagnozi", primjećuju autori. "Ovaj omjer muškaraca i žena stoga može biti znatno niži nego što se prije mislilo, do te mjere da se u Švedskoj više ne može razlikovati do odrasle dobi."
Mnogi smatraju da je uzrok ovog pristranost struke, odnosno alata za dijagnosticiranje autizma. Zbog tih pristranosti djevojčica kojoj bi na kraju bio dijagnosticiran autizam imala manje od trećine šanse da dobije dijagnozu prije 10. godine života.
"Pogrešno dijagnosticirane autistične žene mogu razviti koegzistirajuće poteškoće s mentalnim zdravljem, poput anksioznosti i depresije, kao rezultat nedostatka podrške i iscrpljenosti maskiranjem. Zato je toliko važno da se iskustva autističnih žena i djevojčica ne previde i da se zastarjeli stereotipi i netočne pretpostavke konačno stave na kraj", rekla je dr. Judith Brown, voditeljica odjela za dokaze i istraživanja u Nacionalnom društvu za autizam.
