Čini se da brojke djece s teškoćama posljednjih godina sve više rastu, ali sustav to ne prati dovoljno ažurno, pa takva djeca budu često zakinuta za određene aspekte o kojima oni i roditelji ne bi trebali razmišljati…
Često se govori o tome kako djeci s teškoćama treba veći angažman sustava i veća pomoć sustava kako bi se lakše i bezbolnije uključivali u nastavu. No, nekad se čini da pomaka jednostavno nema, iako se neprestano radi na tom. A možda je uzrok problema u tom da je brojka djece s teškoćama sve veća – i ne, ne čini nam se samo.
U Školskom e-Rudniku, aplikaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, objavljeni su najnoviji podatci o broju učenika s teškoćama, prenosi Jutarnji list. Ta brojka ove godine iznosi 31.894, što je 7 posto ukupne populacije učenika. Iako je ta brojka manja nego prošle godine (što bi se možda moglo pripisati velikom broju odgoda upisa u prvi razred), kad je djece s teškoćama bilo 36.039, odnosno oko osam posto populacije, možemo reći da je ta brojka u padu. No, ako se pogleda neko duže razdoblje, rezultati su potpuno drukčiji.
Naime, prije deset godina u hrvatskim je školama bilo 20.325 učenika s teškoćama, što je 4 posto populacije.
Što se trenutne statistike tiče, među s djecom s teškoćama je znatno više dječaka (20.053) nego djevojčica (11.841), a kad govorimo o starosti – najmanje ih je u prvim razredima (2,4 posto), dok ih je u petim razredima nešto iznad 9 posto, a u sedmim i osmim razredima 12 posto. U prvim razredima srednjih škola ta brojka opet pada na ispod 2 posto.
- Kad govorimo o većem udjelu muške djece u populaciji učenika s teškoćama, jedan od mogućih razloga jest sociološki, budući da se djevojčice odgaja drukčije, kasnije ih se dijagnosticira, pa je moguće da dolazi i do ‘maskiranja‘ jasnijih simptoma razvoja teškoća. S druge strane, uvjetno rečeno, postoji tendencija veće neurobiološke krhkosti vezane uz muški spol – pojasnila je doc. dr. sc. Ljiljana Pintarić Mlinar s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
Smanjuje se broj učenika
Što se ostale 'školske' statistike tiče, Hrvatska trenutno ima 1323 matične i 1067 područnih škola. Dok se broj matičnih škola u odnosu na prošlu godinu zadržao na sličnoj razini, broj područnih škola smanjio se za njih 17, koliko ih je ugašeno u godinu dana. U skladu s tim padom, manje je i učenika nego prošle godine. Ovogodišnja brojka od 448.445 učenika manja je za 1669 učenika nego prošle školske godine.
Isto tako, podaci pokazuju da je broj učenika od 2013./2014. do ove školske godine pao za 12 posto, pa je u školama ukupno 60.762 učenika manje nego te školske godine. Najveći pad broja učenika dogodio se u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je čak trećinu manje učenika. Nešto bolje stoje Brodsko-posavska i Požeško-slavonska, koje imaju po 30 posto manje đaka. Jedina županija gdje je više učenika, i to za 2,5 posto, je Grad Zagreb.
U Zagrebu je i najveći broj učenika po razredu – u prosjeku 21 učenik, dok ih je u nekim županijama puno manje. Na primjer, u Ličko-senjskoj je prosječno 13 djece po razredu.
