Roditelji Zanimljivosti 23. srpnja 2020.

Hrvatska umire: Lani se rodilo najmanje beba u zadnjih deset godina

Foto: Guliver/Shutterstock
klokanica postala miss7mama.24sata.hr

Ti podaci upućuju na to da Hrvatska i dalje, unatoč svim proklamiranim mjerama, nastavlja ‘izumirati’, kaže naš poznati demograf, prof. dr. sc. Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta

S 36.135 živorođene djece i 51.794 umrle osobe, što daje minus od 15.659 stanovnika, u Hrvatskoj je i lani nastavljen trend prirodnog pada stanovništva koji se kontinuirano bilježi od 2010. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u srijedu.

Štoviše, lani se rodilo najmanje djece u posljednjih deset godina. "Ti podaci upućuju na to da Hrvatska i dalje, unatoč svim proklamiranim mjerama, nastavlja ‘izumirati’", kaže naš poznati demograf, prof. dr. sc. Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Dodaje kako bi današnje žene, kad bismo htjeli preokrenuti trend i doći do toga da se rađa više živih nego umrlih, trebale rađati kao naše bake, dakle - ne ispod četvero djece.

"To je u današnje vrijeme nemoguće očekivati, dakle realno je očekivati nastavak negativnog trenda. Dakle, jedini način da se trendovi promijene su migracije, no i tu ne stojimo baš dobro. Naime, ljudi odlaze u gospodarski razvijenije zemlje u kojima će lakše ostvariti svoje ciljeve pa je pitanje tko će se useljavati u Hrvatsku. Osim toga, ne uspijevamo zaustaviti iseljavanje", kaže Čipin.

trudnice Možda te zanima... Zašto se u Hrvatskoj rađa sve manje djece? Trudnoća

Glavni uzroci negativnih trendova sigurno su jednaki za sve - činjenica da sve manje ljudi može računati na sigurno zaposlenje i prihode s kojima može razmišljati o zasnivanju obitelji te činjenica da nemamo dovoljno kvalitetnih mjera usmjerenih u poticanje mladih obitelji. No puno toga ovisi i o tome o kojem je području riječ, kaže sugovornik.

Tako u Izvješću DZS-a stoji kako je najmanji broj živorođene djece na stotinu umrlih zabilježen u Ličko-senjskoj županiji (42,4). Slijede Sisačko-moslavačka (50,1) i Karlovačka (50,9), dok Dubrovačko-neretvanska (92,8), Međimurska županija (92) i Grad Zagreb (90,9) bilježe relativno bolje rezultate.

U 'plusu' Solin i Kaštela 

Razlika između broja rođenih i umrlih u tim je županijama samo nešto manja, odnosno svejedno su u minusu. Da se malo i našalimo s crnom slikom o natalitetu Hrvatske. Ima gradova i općina koji se “trude”.

Prema podacima o deset gradova i općina s najvećim prirodnim prirastom (broj živorođenih u odnosu na broj umrlih) u protekloj godini - koje su za nas izdvojili stručnjaci DZS-a - veći broj rođenih nego umrlih imali su, primjerice, Solin, Metković, Kaštela, Čakovec i Zaprešić, dok su među takvim općinama Podstrana, Župa Dubrovačka i Viškovo te nekoliko općina u Međimurskoj županiji. Druga strana medalje su gradovi s najvećim minusom: Vukovar, Varaždin, Slavonski Brod, Pula, Sisak, Karlovac, Split i Osijek, te općine Kneževi Vinogradi, Brinje, Čepin, Drenovci, Đurđenovac, Suhopolje, Erdut, Sunja i Dvor.

U 'minusu' čak i Zagreb 

Među onima koji u brojčanom iznosu bilježe najveći minus su gradovi koji posebno zabrinjavaju, kao što su Rijeka i - Grad Zagreb, kaže Čipin. Prof. Čepin kaže da pozitivan prirast i više rođenih nego umrlih uglavnom imaju mjesta s mlađom populacijom.

Prof. Čepin objašnjava negativan trend u Zagrebu, unatoč tome što se u glavnom gradu daje nagrada za svako dijete, subvencionira vrtić i daje status majkama odgojiteljicama. Kaže, te su mjere loše ciljane.

"Mjere najviše potiču obitelji na treće ili četvrto dijete, ali treba poticati - prvo", kaže prof. Čepin. Rijeka ima problem urbane sredine, gdje obrazovanije majke odgađaju majčinstvo zbog karijere. Kad se odluče roditi, tad imaju problema zatrudnjeti.

Možda te zanima... Hrvatska ispod prosjeka EU u izdvajanjima za potporu djeci i obiteljima Roditelji

Ovo su podaci o negativnom prirodnom prirastu po županijama:

  • Međimurska -99
  • Krapinsko-zagorska -690
  • Varaždinska -791
  • Koprivničko-križevačka -538
  • Virovitičko-podravska -512
  • Zagrebačka županija -735
  • Karlovačka -900
  • Primorsko-goranska -1689
  • Istarska -822
  • Ličko-senjska -499
  • Zadarska-395
  • Šibensko-kninska -652
  • Splitsko-dalmatinska -856
  • Dubrovačko-neretvanska -92
  • Osječko-baranjska -1622
  • Vukovarsko-srijemska -900
  • Brodsko-posavska -798
  • Požeško-slavonska - 442
  • Sisačko-moslavačka -1218
  • Bjelovarsko-bilogorska -606
  • Grad Zagreb -803.

Ukupno: -15.659

Napomena: Uz živorođene (36.296) i umrle (51.794) u statistiku još ulaze i mrtvorođeni kojih je lani u Hrvatskoj bilo 161. Ukupan negativni prirodni prirast u 2019. za cijelu Hrvatsku tako iznosi - 15.659.

Možda te zanima... Kako političke stranke planiraju provesti mjere obiteljske i demografske politike Roditelji

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.