Svijet je danas, po procjenama UN-a, dobio i osammilijarditog stanovnika, a simbolom te činjenice postala je beba rođena u Manili.
Beba koja je rođena u utorak rano u Manili ujutro simbolizira činjenicu da od danas svijet broji osam milijardi stanovnika. Zove se Vinice Mabansag, a rođena je u 1.29 ujutro po filipinskom vremenu.
Njezina majka Maria poručila je da je sretna i osjeća se blagoslovljeno zato što je baš njezina kćer odabrana da obilježi broj svjetske populacije.
LOOK: Meet baby girl Vinice Mabansag—isa sa sumisimbolo bilang ika-8 bilyong tao sa mundo. Ipinanganak siya sa Dr. Jose Fabella Memorial Hospital kaninang 1:29am. | @gmanews pic.twitter.com/RQE0NSZCjm
— Nico Waje (@nicowaje) November 14, 2022
"Čekali smo njezino rođenje oko dva sata, stigli smo u 23, a beba je rođena u 1.29 ujutro, normalnim porodom", rekao je glavni liječnik bolnice Romeo Bituin.
Kako je broj stanovnika rastao
Inače, sve do kraja 19. stoljeća procjene broja stanovnika Zemlje bile su krajnje nepouzdane. Broj je isprva rastao vrlo sporo, a prvi baby boom dogodio se pojavom poljoprivrede u neolitiku, oko 10.000 godina prije nove ere.
S poljoprivredom su se razvili i sjedilački način života i mogućnost skladištenja hrane, što je dovelo do rasta prirodnog priraštaja. “Majke su mogle dojenčad hraniti kašom što je ubrzalo proces odvikavanja od prsa i skratilo vrijeme između porođaja. Drugim riječima, žene su mogle imati više djece”, objašnjava Herve Le Bras, znanstvenik s francuskog Instituta za demografska istraživanja (INED).
No, visoka je bila smrtnost, posebno među djecom. Trećina ih je umirala prije prvog rođendana, a još trećina prije osamnaestog. “Smrtnost je bila golema, ali je istodobno baby boom bio kontinuiran”, rekao je Eric Crubezy, antropolog na sveučilištu u Toulouseu.
Crna kuga masovno ubijala
Sa šest milijuna stanovnika, koliko ih je bilo u to doba, globalna je populacija narasla do 100 milijuna oko 2000. godine prije nove ere i zatim na 250 milijuna u prvome stoljeću.
Rast broja stanovnika iznenada je zaustavila kuga u srednjem vijeku. Pandemija koja je krenula iz srednje Azije, s područja današnjeg Kazahstana, stigla je u Europu 1346. brodovima koji su prevozili robu s Crnog mora. U samo osam godina izbrisala je 60 posto populacije Europe, Bliskog istoka i sjeverne Afrike.
Globalan broj stanovnika zbog crne je smrti pao s 429 milijuna 1300. godine na 374 milijuna sto godina kasnije. I ostali događaji, poput Justinijanove kuge, koja je harala Sredozemljem od 541. do 767. godine te ratova u ranome srednjem vijeku na zapadu Europe rezultirali su privremenim padom broja Zemljana.
U samo 200 godina nas je 8 puta više
Eksplozija broja stanovnika započela je u 19. stoljeću, uvelike zbog razvoja medicine i industrijalizacije poljoprivrede koja je unaprijedila globalne zalihe hrane. Od 1800. broj stanovnika na Zemlji narastao je osam puta, s milijarde na osam milijardi.
Crubezy smatra da je ključan bio razvoj cjepiva, posebno protiv velikih boginja, što je iskorijenilo jednog od najvećih svjetskih ubojica. Sedamdesete i osamdesete godine prošlog stoljeća donijele su još jednu malu revoluciju u obliku liječenja srčanih bolesti, što je pridonijelo smanjenju smrtnosti osoba starijih od 60 godina.
