Beba Dojenje 2753 prikaza 23. travnja 2014.

Najvažniji probiotik u prehrani bebe

mama, beba
Foto: Thinkstock
klokanica postala miss7mama.24sata.hr

Odnedavno je poznato da majčino mlijeko sadrži i probiotike. To revolucionarno otkriće još je više učvrstilo spoznaje o važnosti obogaćivanja dojenačkih mliječnih pripravaka probioticima

Majčino mlijeko najbolja je hrana za novorođenče. Brojni su čimbenici sa zaštitnim učincima izolirani iz majčinog mlijeka, a odnedavno je poznato da majčino mlijeko sadrži i probiotike. To revolucionarno otkriće još je više učvrstilo spoznaje o važnosti obogaćivanja dojenačkih mliječnih pripravaka probioticima. Iako se sastav i vrijednost majčinog mlijeka i dojenačkih mliječnih pripravaka ne može uspoređivati, prilikom odabira dojenačke formule, majke koje ne mogu dojiti ili koje uz dojenje koriste i pripravke, prilikom odabira dojenačke formule mogu birati između pripravaka koji sadrže ili ne sadrže dodane probiotike

Probiotici se dodaju dojenačkim mliječnim pripravcima kako bi blagotvorno djelovali na ravnotežu crijevne mikrobiote dojenčadi koje se hrane formulama. To su žive, nepatogene bakterije koje polučuju povoljne zdravstvene učinke kada se primjenjuju u adekvatnim količinama, a imaju vrlo široku mogućnost primjene u lijekovima, dodacima prehrani i hrani. 

Pomoć kod gastrointestinalnih tegoba

Tijekom prvih mjeseci života, kada se preporučuje isključivo dojenje, jasno su vidljive razlike u sastavu mikrobiote dojene djece i djece koja se hrane dojenačkim mliječnim pripravcima. U djece rođene u terminu, dojenje potiče razvoj mikrobiote koja pretežito sadrži bakterije iz roda Bifidobacterium. Nasuprot tome, dojenčad koja se hrani dojenačkim mliječnim pripravcima obično razvija mikrobiotu koja je drugačija, te uz bifidobakterije sadrži i veće količine bakterija Clostridium perfringens, Escherichia coli i Bacteroides. 

Primjena probiotika pokazala se sigurnom i učinkovitom pomoći kod brojnih gastrointestinalnih tegoba od najranijeg životnog doba. Najčešće se ističe blagotvoran učinak na prevenciju i terapiju infektivnih proljeva i poboljšan rast dojenčadi mlađe od šest mjeseci. Poznat je učinak i na prevenciju diareje izazvane antibioticima, nekrotizirajućeg enterokolitisa, dojenačkih kolika te prevencije infekcija respiratornog sustava kao i nozokomijalnih infekcija. Također, pokazalo se da je učinak ovisan o dozi (posebice kada je riječ o utjecaju na trajanje diareje) te o vrsti soja koja se koristi. 

Specifično djelovanje pojedinog soja probiotika

Općenito iznošenje spoznaja o učincima probiotika nije posve ispravno, budući da se pojedini sojevi zasebno istražuju i pojedini soj može imati točno specifično djelovanje koje se ne smije pripisati nekom drugom soju. U tom nam je kontekstu posebno zanimljiv Bifidobacterium lactis, probiotik koji nalazimo u primjeni u dojenačkim mliječnim pripravcima već više od 20 godina u više od 30 zemalja. Sa spomenutim sojem provedene su brojne znanstvene studije s povoljnim ishodima na zdravlje, a do sada nije utvrđen niti jedan slučaj štetnog djelovanja. 

Nije svejedno koje probiotičke bakterije koristimo. Učinkovitost sojeva dokazana je znanstvenim istraživanjima te se stoga rezultati istraživanja dobiveni s određenim sojem ne mogu primjenjivati na neke druge neistražene sojeve. Podaci o rodu, vrsti i soju osnovni su podaci o određenom probiotiku, a takva nomenklatura prihvaćena je u znanstvenoj zajednici. Drugim riječima, prilikom primjene određenog soja možemo znati njegovo „ime i prezime“ i provjeriti koliko je znanstvenih studija provedeno u svrhu provjere učinkovitosti i neškodljivosti. 

Probiotička bakterija Bifidobacterium lactis

Bakterije iz roda Bifidobacterium najzastupljenije su u mikrobioti dojene dojenčadi. Točnije, u dojene dojenčadi broj bifidobakterija premašuje broj drugih bakterija za 100 puta. Smatra se da je za takvu izraženu dominaciju bifidobakterija odgovorno prisustvo bifidogenih faktora (laktoze i galaktooligosaharida – GOS) u majčinu mlijeku. Bifidobacterium lactis NCC2818 je soj koji pripada toj velikoj skupini probiotika. Taj specifični soj ispunjava sve uvjete koji su potrebni za status probiotika – preživljava prolazak kroz gornji dio probavnog sustava, dospijeva u debelo crijevo gdje se kolonizira i proizvodi specifične kratkolančane karboksilne kiseline koje su važne za blagotvorni učinak probiotika. Posredstvom tih kiselina povećava se kiselost u debelom crijevu i tako se onemogućuje rast patogenih mikroorganizama. 

Bifidobacterium lactis je najistraženiji probiotik u pedijatrijskoj populaciji. Prva dojenačka formula obogaćena probiotikom B.lactis stavljena je na tržište 1991. godine, što ukazuje kako je u svakodnevnoj slobodnoj primjeni već više od 20 godina. Brojne su kliničke studije provedene kako bi se utvrdio učinak dojenačkih pripravaka obogaćenih s B.lactis na zdravlje dojenčadi.  

Kliničke studije provedene s probiotikom B. lactis proučavale su utjecaj tog probiotičkog soja na imunitet, modifikacije crijevne mikrobiote, prevenciju i terapiju proljeva te rast dojenčadi, a veliki broj studija imao je pozitivne rezultate. Primjerice, kada je riječ o modifikacijama crijevne mikrobiote, brojne studije su pokazale kako uz primjenu B.lactis raste broj bifidobakterija, a u nekim slučajevima je razina bifidobakterija bila približno jednaka onoj u dojene djece.

Štiti od razvoja alergija

Studije koje su proučavale utjecaj na imunitet pokazale su smanjen broj febrilnih epizoda (povišene temperature), smanjenje učestalosti primjene antibiotika kao i učestalosti upale uha te maji ukupni broj dana koje je dijete bilo bolesno u one djece koja su primala dojenački mliječni proizvod obogaćen s probiotikom B.lactis. Također, zabilježena je i manja učestalost i kraće trajanje infekcije rotavirusom

Primjena B.lactis pokazala se korisnom i kod smanjenja učestalosti i trajanja proljeva, bilo da se radi o infektivnim proljevima ili proljevima izazvanim terapijom antibioticima – i u hospitalizirane djece i u djece u vrtićima. 

Postoje brojni dokazi koji ukazuju na razlike u sastavu crijevne mikrobiote u djece koja su u riziku od razvoja atopijskih bolesti. Čini se da su djeca koja imaju više bifidobakterija u sastavu crijevne mikrobiote donekle zaštićena od razvoja alergija. Naime, bifidobakterije moduliraju imunološki odgovor u crijevu i utječu na „utišavanje“ pojačanog (alergijskog) odgovora. Temeljem tih spoznaja može biti od koristi primjena B.lactis u smislu prevencije i potporne terapije alergija u djece. 

Razvoj imuniteta nedonoščadi

B. lactis korišten je i u više studija provedenih na nedonoščadi. Korištenje tog probiotika u toj vulnerabilnoj skupini rezultiralo je povećanjem udjela blagotvornih bifidobakterija u stolici. Istodobno, primjena B. lactis doprinijela je smanjenju rasta nepoželjnih enterobakterija i klostridija. 

Druge studije pokazale su da B.lactis može imati utjecaj na smanjenje upale na razini crijevne sluznice i „crijevnog imuniteta“ te se smatra da primjena tog probiotika može imati utjecaja na razvoj imuniteta u prijevremeno rođene djece

B. lactis utječe i na propusnost crijevne stijenke, što je posebno važno za nedonoščad budući da je crijevna barijera obično slabija u toj skupini u odnosu na djecu rođenu u terminu. Utjecajem na propusnost crijevne stijenke, B. lactis može pridonijeti smanjenju rizika od razvoja upale i sustavne preosjetljivosti. 

Doza probiotika B.lactis koja se smatra učinkovitom i sigurnom za nedonoščad iznosi 1,6-6 x 109 CFU po kilogramu na dan. Za zdravu dojenčad rođenu u terminu ta doza može biti i veća. 

Sigurnost probiotika

Bifidobacterium lactis ima izvrstan sigurnosni profil. Drugim riječima, do sada nisu zabilježeni nikakvi neželjeni učinci vezani za davanje bakterije B.lactis dojenčadi i nedonoščadi. Taj podatak je vrlo važan imamo li na umu da su u literaturi opisani slučajevi štetnog učinka probiotika u pacijenata s teško ugroženim imunološkim sustavom ili s vitalno ugroženim pacijentima u jedinicama intenzivnog liječenja.

Niti jedan od tih slučajeva ne odnosi se na Bifidobacterium lactis. Iako nema podataka koji bi ukazivali da bi nedonoščadi trebalo izbjegavati davati probiotike, nema dovoljno podataka o nedonoščadi koja teži manje od 1 kg, te se u toj skupini ipak ne preporučuje primjena nikakvih probiotika, pa ni B.lactis.  

Pročitajte i druge članke u specijalu "Dječja probava"!

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.