Pretjerana higijena povećava rizik od atopijskog dermatitisa

Na stručnom skupu pod nazivom 'Zaštita mikrobioma kože i njegova uloga kod atopijskog dermatitisa', održanom krajem listopada u Zagrebu u suradnji s dermokozmetičkom markom La Roche-Posay, govorilo se o novoj, takozvanoj higijenskoj teoriji nastanka atopijskog dermatitisa te o ulozi roditelja u procesu liječenja ove česte dječje kožne bolesti.

Što je ključno u liječenju atopijskog dermatitisa?

"Rani početak i kronična narav ove bolesti predstavlja poseban teret za cijelu obitelj te snižava ukupnu kvalitetu života. Neuspjeh u liječenju atopijskog dermatitisa može biti izravno povezan s neadekvatnim pridržavanjem uputa o provođenju terapije, kao posljedice nedostatka informiranosti o bolesti i osnovnim principima liječenja. Provođenje interdisciplinarnog edukativnog programa, koji uključuje rad dječjeg dermatologa, psihologa, nutricioniste i specijaliziranih medicinskih sestara, danas je nezaobilazan standard za postizanje kontrole bolesti i poboljšanje kvalitete života bolesnika i cijele obitelji", rekla je na skupu prim.dr.sc. Lena Kotrulja, dr. med., specijalist dermatovenerolog, subspecijalist dječje dermatologije iz Poliklinike za dermatologiju i venerologiju DermaPlus.

Foto: Promo

Dodatno je za Klokanicu odgovorila koji su sve mogući uzroci pojave atopijskog dermatitisa kod beba i male djece:

"Uzrok atopijskog dermatitisa je vrlo složen, a samo je djelomično otkrivena podloga za nastanak bolesti. U nastanku bolesti postoji jaka genska predispozicija za bolest, a u novije vrijeme uz nasljedni imunološki disbalans, nađena je i genska podloga za narušenu epidermalnu barijeru, uz mutaciju proteina filagrina koji je neophodan za razvoj zaštitne barijere kože. Zbog ovog poremećaja kod djece s atopijskim dermatitisom postoji slabije kvalitetna, nefunkcionalna zaštitna barijera kože zbog čega je koža suha, gubi vodu i dozvoljava prolaz alergena u dublje slojeve kože, te razvoj alergijske reakcije. Klinička ekspresija bolesti može biti znatno pogoršana utjecajem čimbenika okoliša kao što su različiti iritansi, pojačano isušivanje kože, sekundarne infekcije kože, kao i različiti alergeni hrane i okoliša na koje je dijete razvilo preosjetljivost."

Odrastanje u 'sterilnom' okolišu

Zamolili smo dr. Lenu Kotrulja da nam objasni o čemu se točno radi kod higijenske teorije nastanka atopijskog dermatitisa. 
"Moderan način života koji nosi sa sobom visoke higijenske standarde, uz znatno smanjenje obolijevanja od bakterijskih i parazitarnih bolesti, visoku procijepljenost djece uz eliminaciju dječjih bolesti, široku uporabu antibiotika, život u obitelji s manje djece, kao i promjenu prehrambenih navika, što stvara takozvani 'sterilni' okoliš koji povećava rizik za razvoj alergijskih bolesti.

Velike epidemiološke studije pokazale su da djeca koja žive na farmama i u seoskim domaćinstvima imaju značajno nižu prevalenciju alergijskih bolesti. Ako dijete rano u životu bude izloženo infektivnim bolestima, stanična će imunost biti stimulirana preko Th1-odgovora i rezultat će biti niži rizik razvoja alergijskih bolesti. Pomagački T limfociti će se diferencirati u svoje subpopulacije, ovisno o vrsti antigena koji ih potiče. Tako je Th1 limfocitna populacija potaknuta uglavnom bakterijskim antigenima te izostanak njihove stimulacije dovodi do prevage limfocitne populacije Th2, koja potaknuta alergenima izaziva alergijske reakcije.

Higijenska hipoteza bazira se na epidemiološkim podacima migracijskih studija koje su pokazale da preseljenje osoba iz zemalja u kojima je incidencija alergijskih bolesti niska u zemlje u kojima je incidencija visoka već u prvoj generaciji razvijaju visoku incidenciju bolesti. Ovi mehanizmi dijelom mogu biti  posljedica i promjene u mikrobiomu uzrokovanom promijenjenim načinom života", kaže dermatologinja.  

Dim, prašina i antibiotici povećavaju rizik

Odnos između izloženosti alergenima okoliša, nastanka senzibilizacije i pojave relevantnih simptoma je kompleksan i predmet je brojnih istraživanja, a po mišljenju doktorice Kotrulja uvjet za provođenje učinkovitih mjera prevencije alergijskih bolesti je identifikacija svih čimbenika odgovornih za stvarni porast alergijskih bolesti.

"Rana senzibilizacije na inhalacijske alergene iz okoliša, prvenstveno na alergene grinje iz kućne prašine i duhanski dim, važni su čimbenici rizika za astmu i alergijski rinokonjuktivitis, ali i za pogoršanje atopijskog dermatitisa u ranom djetinjstvu. Stoga se preporučuje provođenje mjera za smanjenje koncentracije grinja u prostoru u kojem dijete boravi I izbjegavanje izlaganja djeteta duhanskom dimu. U djece s dokazanom alergijom na hranu preporučuje se potpuna eliminacijska dijeta, što dovodi do regresije simptoma i poboljšanja kontrole bolesti", kaže doktorica te napominje kako terapija antibioticima u ranom djetinjstvu značajno povećava rizik za obolijevanje od atopijskog dermatitisa, te se preporučuje racionalna primjena antibiotika kod djece samo u prepoznatim indikacijama s dokazanom bakterijskom infekcijom. 

Nužna svakodnevna briga o koži i prehrani

Kod djece koja imaju atopijski dermatitis, za bolju kontrolu bolesti potrebno je obratiti pažnju na različite mjere u provođenju adekvatnog liječenja, njege kože i pravilne prehrane. "Potrebno je provoditi svakodnevnu njegu kože emolijentnim kremama uz primjenu uljnih kupki i tekućih sindeta za pranje, pravovremeno započeti specifičnu terapiju uz učenje metode primjene 'vlažnih obloga' kod egzacerbacije bolesti, te provođenje eliminacijske dijete u slučaju dokazane preosjetljivosti na hranu", pojasnila je dr. Lena Kotrulja. 

Kao "zlatni standard" u postizanju kontrole bolesti u svijetu istaknula je neophodno uključivanje roditelja i starije djece u terapijski edukativni program, kojim će se postići bolja razina informiranosti  o bolesti, liječenju i mjerama sekundarne prevencije, te bolja kvaliteta života djeteta i cijele obitelji.