U maloj školi atopijskog dermatitisa, koju u Klinici za dječje bolesti Zagreb dvaput mjesečno vodi dermatologinja Nives Pustišek sa svojim timom medicinskih sestara, roditelji uče kako njegovati kožu djeteta s atopijskim dermatitisom i na koje još načine spriječiti pogoršavanje ove bolesti
U predavaonici u Ambulanti za dječju i adolescentnu dermatologiju i venerologiju Klinike za dječje bolesti Zagreb okupilo se desetak roditelja. Svi su došli s jednim ciljem – naučiti kako se nositi s atopijskim dermatitisom kod svoga djeteta. Uglavnom su to roditelji s malom djecom, no nađe se i poneki s djetetom tinjedžerske dobi. Malu školu atopijskog dermatitisa dvaput mjesečno vodi dr. med. Nives Pustišek, spec. dermatolog i venerolog, sa svojim timom medicinskih sestara.
"Atopijski dermatitis najčešća je bolest kože koja se javlja u osoba s atopijskom konstitucijom. Atopija je genetska sklonost nastanku alergijskih bolesti i zato se atopijski dermatitis često javlja udružen s drugim alergijskim bolestima kao što su alergija na hranu, bronhalna astma, alergijski rinits i konjunktivitis. Bolest je učestalija u visoko razvijenim zemljama svijeta, češća je u gradu nego na selu, a češća je i u obiteljima s manjim brojem djece. Atopijski dermatitis najčešće počinje u najranijoj dobi, između drugog i šestog mjeseca života, no može se pojaviti u bilo kojoj dobi djeteta, pa i u odraslih. Dobro je to što u najvećeg broja oboljelih intenzitet bolesti s godinama slabi, pa nakon desete godine života više od 90 posto djece s atopijskim dermatitisom više nema smetnje. Uostalom, dovoljno je pogledati statistiku: u nas od atopijskog dermatitisa pati od 20 do 30 posto djece, a samo od 1 do 3 posto odraslih", objašnjava dr. Pustišek.
Faze poboljšanja i pogoršanja
Iako to djeluje ohrabrujuće, roditelje koji muku muče s atopijskim dermatitisom svog djeteta teško da išta može utješiti. Jer, atopijski dermatitis je vrlo neugodan, uporan i narušava kvalitetu života djeteta i cijele obitelji. Neprestano se smjenjuju faze poboljšanja i pogoršanja, pa se mnogima čini da se bore s vjetrenjačama. Jedna se mama, u očajanju, požalila doktorici Pustišek:
"Ponekad mi se čini da nam je bilo lakše riješiti problem zečje usne kod mlađeg djeteta, nego atopijski dermatitis kod starijeg."
Osnovni su znakovi atopijskog dermatitisa ekcem, suha koža i svrbež. Na koži atopičara javlja se crvenilo, katkad uz sitne mjehuriće i krastice od češanja, a u kroničnoj fazi koža se ljušti i zadebljana je. Suhoća kože kod atopičara posljedica je manjka kožnih lipida, odnosno masnoća. No, svrbež je najneugodniji simptom atopijskog dermatitisa; dijete se neprestano češe, i to osobito noću, zbog toga je nervozno, loše spava i jede. Češanjem može i oštetiti kožu, pa kod djece atopičara nije rijetka sekundarna infekcija zlatnim stafilokokom ili virusom herpesa koji se vrlo brzo širi na sva područja kože koja su zahvaćena ekcemom.
Što izbjegavati i kako se odijevati
Djeca s atopijskim dermatitisom imaju vrlo osjetljivu kožu te treba izbjegavati sve što je može iritirati:
- Treba izbjegavati odjeću (i posteljinu) od vune i sintetike, a pamučnu odjeću (i posteljinu) prati nježnim deterdžentima, dobro isprati i ne koristiti omekšivač. Ne sušiti je na zraku u vrijeme cvatnje biljaka.
- Dobro je izbjegavati kontakt s grinjama i prašinom, pa tako iz dječjeg kreveta izbacite stare madrace, uklonite posteljinu s perjem, a plišane igračke ne držite u krevetu te ih redovito perite. Uklonite sagove i zavjese. Prostoriju redovito zračite i vlažnom krpom brišite prašinu.
- Toplina i znojenje pogoršavaju stanje kože, a osobito suh i pregrijan zrak u prostoriji.
- I svaka infekcija te stres, emocionalni i fizički, dovodi do pogoršanja stanja kože kod djece atopičara.
- Životinje kao kućne ljubimce bolje je držati u dvorištu te ih redovito prati.
- Pušenje u prostoriji u kojoj boravi dijete s atopijskim dermatitisom nije dopušteno.
- Noktići djeteta trebaju biti kratki i glatki da pri češanju ne ošteti kožu.
"Kod atopijskog dermatitisa najvažnija je njega kože. Manjak lipida u atopičnoj koži treba nadoknaditi nanošenjem hidratantnih krema i masti – emolijensa, koji kožu vlaže, nadoknađuju lipide, sprečavaju prolazak alergena kroz kožu i gubitak vode iz kože. Emolijense treba nanositi redovito, najmanje dva puta dnevno, na zahvaćene dijelove tijela i češće, a obvezno nakon kupanja", ističe dr. Pustišek.
Kupanje i 'pravilo tri minute'
A upravo pravilnoj njezi atopične kože posvećeno je najviše vremena u Maloj školi atopijskog dermatitisa.
Emolijensi dolaze u tri oblika. Masti imaju najveći postotak ulja, a djeluju okluzivno, odnosno "koža pod njima teže diše" i zato se primjenjuju na izrazito suha, ali manja područja kože. Kreme se lakše razmazuju i pogodne su za veća područja kože, dok su losioni primjereniji za nanošenje ljeti. Emolijensi se u nekim zemljama mogu dobiti na recept, no kod nas idu na teret roditelja. A taj teret i nije malen, jer su skupi, a i troše se brzo.
Kod kupanja i/li tuširanja djeteta vrijede neka pravila: voda ne smije biti pretopla (32-34°C), kupanje mora trajati kratko (5 do 10 minuta), koriste se medicinske uljne kupke ili sindeti bogati uljima, a kao zamjena može poslužiti i koja kap maslinova ili bademova ulja. Nakon kupanja dijete treba nježno obrisati ručnikom tapkajući te nanijeti emolijens. Vrijedi tzv. "pravilo tri minute", jer je emolijens najučinkovitiji kada se nanese unutar tri minute od kupanja.
U Maloj školi atopijskog dermatitisa medicinske su sestre pokazale kako se pravilno nanosi emolijens. Najprije je potrebno dobro oprati ruke, zatim emolijens nanijeti na dlan svoje ruke, zagrijati ga drugim dlanom te kružnim pokretima nježno umasirati na kožu djeteta. Ne masirati upaljena područja, već samo lagano nanijeti kremu.
Strah od kortikosteroida
Unatoč redovitoj njezi kože može doći do pogoršanja, kada se mora posegnuti za terapijom kortikosteroidnom kremom ili masti. Kortikosteroidi (hormoni kore nadbubrežne žlijezde) prema jačini se dijele u četiri skupine, pri čemu se uvijek nastoji koristiti najblaži, ali učinkovit kortikosteroid.
"Mnoge je roditelje strah kortikosteroida te ih izbjegavaju; gotovo da vlada kortikofobija. Zato ističem da su kortikosteroidi siguran oblik terapije ako se koriste kontrolirano i pod nadzorom liječnika te kada se vodi dnevnik njihove potrošnje", naglašava dr. Pustišek.
U školi se roditeljima pokazuje i kako se stavljaju vlažni povoji. Oni vrlo brzo smiruju svrbež i crvenilo, dobro vlažeći kožu i dovode do bržeg zacjeljivanja. Postupak je sljedeći: na zahvaćeno područje kože najprije se nanese kortikosteroidna krema (ili emolijens ako je riječ o izrazito suhoj, a ne upaljenoj koži). Potom se sterilna gaza ili, primjerice, prokuhana i prepeglana pidžamica natopi fiziološkom otopinom i zamota preko namazanog područja. Sve se učvrsti suhim povojem, na primjer posebnim fiksatorom tubifastom ili čistom pamučnom čarapicom. Vlažni se povoj drži 8 do 10 sati, a po mogućnosti donja se gaza navlaži fiziološkom otopinom svaka 2 do 3 sata.
U novije se vrijeme u terapiji kao nadopuna kortikosteroidima koriste lokalni imunosupresivi ili imunomodulatori, koji su pogodni za terapiju najosjetljivijih dijelova poput lica, kapaka i spolovila u djece starije od dvije godine. U borbi protiv sekundarnih infekcija kože preporučuje se antimikrobna terapija, a za smirenje svrbeža povremeno se primjenjuju i antihistaminici. Psiholozi se često uključuju u terapiju te nastoje male pacijente naučiti kako da pobijede svrbež. Terapija težih oblika bolesti je fototerapija i sistemna imunoupresivna terapija. Postoji i cijeli niz alternativnih i komplementarnih metoda u liječenju atopijskog dermatitisa koje nisu znanstveno priznate, ali mogu pomoći – primjerice haloterapija (terapija u slanoj komori ili sobi), probiotici, dodaci prehrani poput omega masnih kiselina i drugo.
Koja hrana pogoršava stanje kože
Zabilježeno je čak 200 alergena u hrani, ali više od 90 posto alergijskih reakcija uzrokuje kravlje mlijeko, jaja, soja, pšenično brašno, kikiriki, orašasti plodovi, riba i školjke. Kod djece s atopijskom dermatitisom preosjetljivost na pojedine namirnice treba dokazati alergološkim testiranjem. Dijete treba nastojati dojiti što dulje. Dohrana se uvodi od 4 do 6 mjeseca života, i to vrlo pažljivo, postupno i s dovoljnim odmakom da se može vidjeti reakcija. Naime, alergijska reakcija na hranu može nastupiti odmah, ali do nje može doći i tek nakon 3-4 dana. Utvrdi li se preosjetljivost, namirnicu treba izbaciti iz prehrane, ali vrlo oprezno i uz savjet s liječnikom, jer kod isključivanja pojedinih namirnica u djece može se ugroziti djetetov rast i razvoj. Treba izbjegavati i hranu s aditivima i konzervansima.
Imate li i vi iskustva s atopijskim dermatitisom? Podijelite ih u našem forumu!
