Iako nas to redovito iznenadi, nekad su najučinkovitije strategije u roditeljstvu zapravo one najjednostavnije, bez puno komplikacija i teoretiziranja.
Nije lako odgojiti dobro dijete, nije lako odgojiti sretno dijete, a nije lako ni odgojiti uspješno dijete. Iako nam se čini da je za uspjeh djeteta potrebno tako puno, da je potrebno puno živaca, puno truda, puno ulaganja, nekad su najjednostavnije strategije najbolje i najučinkovitije.
Neke strategije koje su roditelji koristili već odavno, instinktivno, mogu poslužiti kao sjajne strategije za uspjeh djeteta. No kada ne vjerujemo u te instinkte u potpunosti, imamo i dokaze za njihovu učinkovitost.
Evo koje tri dnevne rutine – kaže znanost – mogu napraviti veliku razliku kad govorimo o uspjehu djece u životu.
1. Obavljanje kućanskih poslova
Istraživači sa Sveučilišta La Trobe u Australiji proučavali su više od 200 roditelja djece u dobi od 5 do 13 godina, pitajući ih koje kućanske poslove zahtijevaju da djeca obavljaju. Otkrili su da djeca koja obavljaju kućanske poslove razvijaju bolje radno pamćenje, inhibiciju i druge funkcije koje predviđaju uspjeh kako sazrijevaju.
Već su i ranije istraživanja pokazivala isto. Harvard Grant studija, najdugovječnija longitudinalna studija u povijesti, identificirala je dvije ključne stvari koje odraslima omogućuju da budu sretni i uspješni: ljubav i radna etika. I, pogađaš, obavljanje kućanskih poslova u djetinjstvu bio je značajan uvod. Osim toga, što ranije dijete počne, to bolje.
Ipak, postoji jedna iznimka – ne računa se izvođenje, hranjenje i čišćenje kućnih ljubimaca. Takvi poslovi, kažu, nisu dovoljno složeni ili izazovni. Osim toga, djeca vole kućne ljubimce, pa se briga o njima ne čini kao posao.
2. Redovit odlazak na spavanje
Svaki roditelj zna da vrijeme odlaska na spavanje može biti opaka borba, ali znanost je pokazala da je to vrlo važno. Istraživači Međunarodnog centra za studije životnog ciklusa u društvu i zdravlju proučavali su 11 000 sedmogodišnje djece u Ujedinjenom Kraljevstvu, povezujući njihove rezultate na testovima procjene s njihovim rasporedima spavanja u dobi od 3, 5 i 7 godina.
Djeca čiji je odlazak na spavanje bio u različito vrijeme, češće su imala loše rezultate na testovima čitanja, matematike i prostorne svijesti. Osim što su takva djeca jednostavno umorna, znanstvenici su iznijeli teoriju prema kojoj neuredni tjelesni ritmovi i nedostatak sna "potkopavaju plastičnost mozga i sposobnost stjecanja i zadržavanja informacija".
Naravno, uzrok ovoga mogu biti i drugi čimbenici - možda će roditelji koji inzistiraju na redovitom odlasku na spavanje vjerojatno inzistirati i na drugim čimbenicima uspjeha, poput toga da svoju djecu tjeraju da obavljaju kućanske poslove.
3. Zajednički obroci
Studija u britanskom medicinskom časopisu The Lancet otkrila je da od svih svjetskih kultura, djeca koja su rođena i odrastaju u Japanu imaju najduži život i najzdraviji način života. Zapanjujuće brojke pokazale su da japanska djeca mogu očekivati životni vijek od 73 godine bez većih bolesti ili invaliditeta, te da će živjeti ukupno do 80-ih. U Americi je ta dob samo 65 odnosno 76 godina.
Jedan od ključnih razloga je način na koji japanske obitelji upravljaju obrocima i biraju hranu. Tipični japanski obroci sastoje se od niza od četiri ili pet malih jela: male zdjele juhe, male zdjele riže i možda malih porcija tofua, ribe ili mesa, plus dvije vrste povrća. U tim obrocima je više biljne hrane poput voća, povrća, graha i cjelovitih žitarica, riba zdrava za srce, bogata omega-3 masnim kiselinama, manje prerađene hrane s dodanim šećerima i soli.
Međutim, nije samo bitno što jedu, nego i kako jedu - svi sudjeluju u pripremi, a zatim svi zajedno sjede oko stola i jedu. Osim toga, japanska djeca provode veći dio dana baveći se tjelesnom aktivnošću nego Amerikanci.
Nijedna od ovih rutina nije revolucionarna. Zapravo, to je nešto što bi savjetovala možda svaka baka. No, znanstvena osnova uvelike čini ove rutine opravdanima.
