Kada dijete počne postavljati takva pitanja, prvi poriv mogao bi biti pokušaj uvjeravanja djeteta da postoji jer im možda ne bi željela pokvariti Božić. Ali ako djeca postavljaju pitanja, ona žele znati istinu. I nećeš im napraviti ništa loše budeš li iskrena. To ne znači da im moraš odmah ispričati cijelu priču
Ne postoji 'čarobno pravo vrijeme' kada djeci otkriti kako Djed Božićnjak ne postoji. Umjesto toga, važno je obratiti pažnju na mališane, kaže Amy Morin, psihoterapeutkinja i mentalna trenerica iz Velike Britanije i dodaje kako je roditelji često znaju pitati u kojoj dobi je djeci najbolje reći istinu o Djedici.
- Ne postoji pravo ili pogrešno doba da se djeci govori istina. Umjesto toga obratite pažnju na njihovo poznavanje svijeta. Obično negdje u dobi od pet i sedam godina djeca počnu razmišljati malo kritičnije, i tada im se po glavi počnu vrzmati ideje kako su leteći sobovi i čovjek koji ulazi kroz dimnjak nerealni - objasnila je.
U tom periodu će početi postavljati sumnjičava pitanja, poput: 'Postoji li zbilja Djed Božićnjak?' ili 'Kako sobovi mogu letjeti po nebu?' ili čak 'Kako Djedica može preletjeti cijeli svijet u jednoj noći?'.
Prati veličanstveno putovanje Djeda Mraza uživo na Internetu!
- Kada dijete počne postavljati takva pitanja, vaš prvi poriv mogao bi biti pokušaj uvjeravanja djeteta da postoji jer im možda ne biste željeli pokvariti Božić. Ali ako djeca postavljaju pitanja, ona žele znati istinu. I nećete im napraviti ništa loše budete li iskreni. To ne znači da im morate odmah ispričati cijelu priču. Umjesto toga, možete djetetu postaviti nekoliko pitanja, tipa: 'Zbog čega to pitaš?' ili 'Što ti misliš o tome?'. U redu je dopustiti djeci da sama donose zaključke - pojasnila je ova psihoterapeutkinja.
Naglašava da, ukoliko dijete inzistira na odgovoru, najbolje je reći mu istinu - tko zapravo donosi sve te darove pod bor.
Također, savjetuje djecu od malih nogu učiti o pravim vrijednostima Božića, a ne držati ih u uvjerenju kako se sve vrti samo oko darivanja i bradatog čovječuljka koji naokolo hoda u crvenom odijelcu. Tako, jednog dana, kada shvate kako tog čovječuljka nema, u njima će i dalje ostati blagdanski duh te vrijednosti daleko veće od materijalnih stvari i pričanja bajki - važnost obitelji i ljubavi među njima, važnost mira i pomaganja potrebitima, kako i male stvari ljude mogu jako razveseliti, prisjećanje da taj blagdan postoji iz religioznih razloga...
- Ako vjerujete da možete napraviti sjajne blagdane bez obzira na vjerovanje u Djeda Božićnjaka, postoji dobra šansa da će vaš božićni duh pomoći djetetu u uživanju u Božiću - bilo da započnete novu tradiciju koja uključuje darivanje potrebitih ili dopustite svojem djetetu da kupuje tajne poklone za druge članove obitelji - zaključila je, a prenosi Business Insider.
Što roditeljima savjetuje hrvatska dječja psihijatrica?
Prof.dr.sc. Vesna Vidović, neuropsihijatar i specijalist dječje i adolescentne psihijatrije iz Zagreba, kaže kako se slaže sa mišljenjem psihoterapeutkinje Amy Morin.
- Samo pitanje o tome kada reći istinu ponekad je veći problem za roditelje nego za dijete. Djeci rado pričamo bajke. Niti jedan lik iz bajki nije u osobnom doticaju s djetetom kao djedica koji donosi darove, a zbunjujuće je što ga dijete redovno susreće. Najprije djetetu pričamo o darovima i ispunjenju želja, a onda moramo priznati da zapravo nema toga tko vidi i prosuđuje koliko je dijete bilo dobro nego smo to zapravo mi koji nagrađujemo - objasnila je profesorica Vidović.
- U odrastanju dijete se često susreće s pitanjima treba li roditeljima vjerovati. Čini se da neki roditelji imaju teškoća priznati da su se samo šalili. Na sreću, dijete to često nasluti prije nego mu roditelji sami priznaju, ali ih ne želi želi razočarati da ih je 'pročitalo'. Znači, nema zapravo problema, u konačnici svi shvate da je bila riječ o igri i bajci, lijepoj i zabavnoj i potrebnoj. U ovom slučaju užitak u radostima i druženju neće biti umanjen niti će biti narušeno povjerenje u roditelje - pojasnila je za 24sata.
