I dok je za neka nasljedna obilježja na prvi pogled jasno od kojeg roditelja dolaze, primjerice boja očiju, neka ne možemo tako lako primijetiti ili predvidjeti. No genetika nije jedina koja utječe na razvoj djeteta, posebno kad govorimo o visini.
Postoje mnoge formule koje mogu pretpostaviti koliko će djete biti visoko kad odraste. Znanstvenici su pokušali naći formule koje će prognozirati visinu djece. Ima ih mnogo, ali logično je da visina djece ovisi o visini oba roditelja. Najpopularnija formula danas je jedna koja je uzima i genetiku u obzir.
Kod visine svakako u obzir treba uzeti životni stil, prehranu te opće zdravlje, a veliku ulogu imaju i hormoni. Ako dijete odstupa od svojih vršnjaka, raste manje od 5 cm godišnje, ne prerasta svoju odjeću ili su ga mlađi brat/sestra prerasli, potrebno je što prije obratiti se pedijatru, koji će ga uputiti endokrinologu. Osim toga, prehrambene i zdravstvene navike majke u vrijeme trudnoće mogu imati blagi učinak na visinu djeteta.
Sve počinje od genetike
Znanstvenici pretpostavljaju da je 80% visine pojedinca posljedica genetskog nasljeđivanja. I dok će niski roditelji najčešće imati i nisku djecu, to ne mora uvijek biti tako. Razlog tomu je složenost genetike, koja u nasljeđivanju nije ograničena samo na roditelje i njihovo dijete nego uključuje i starije članove obitelji roditelja. Tako gen koji je kod roditelja bio recesivan može kod djeteta koje ga je naslijedilo postati aktivan. No ne treba zaboraviti da kod nasljeđivanja može doći i do mutacija gena. Primjerice, mutacija gena FGFR3 povezana je s patuljastim rastom.
Genetika se okvirno može predvidjeti pomoću jednostavnih testova. Na primjer, po jednoj metodi visina dvogodišnjaka pomnoži se s dva, a dobiveni broj predstavljat će njegovu visinu u odrasloj dobi. Po drugoj metodi, zbrajaju se visine roditelja, zatim dijele s dva. Od dobivenog broja se kod djevojčica oduzima 6.5, a kod dječaka dodaje 6.5, a rezultat predstavlja moguću visinu djeteta.
No važno je znati da na genetsko nasljeđivanje, koje igra najveću ulogu u određivanju djetetove visine, ne možemo utjecati niti ga možemo sa sigurnošću predvidjeti jer osim njega, tijekom djetetova života na visinu mogu utjecati i drugi faktori.
Važna je i prehrana
Poznato je da visina među ljudima može varirati i s obzirom na geografsku lokaciju iz koje potječu, odnosno njihovo etničko podrijetlo. I dok je u nekoj mjeri razlog tomu genetika, u mnogim slučajevima pokazalo se da promjena lokacije življenja, što podrazumijeva i odmak od tradicionalne prehrane uz koju su njihovi preci odrastali, rezultira povećanjem visine djeteta s obzirom na prosjek predaka. No važno je napomenuti da prehrana može utjecati na visinu djeteta samo do njegove druge godine.
Molekularni biolog Chao-Qiang Lai istraživao je upravo to, odnosno koliko na visinu utječe genetika, a koliko prehrana. Rezultati su pokazali da genetika utječe do 80%, a prehrana do 20%. Kad govorimo u konkretnim brojevima, to znači da prehrana djetetu može "dodati" oko 2 centimetra, a ostalo je prepušteno genetici.
No majčina dijeta u vrijeme trudnoće također bi mogla utjecati na visinu djeteta. Istraživanje objavljeno u Journal of Epidemiology and Community Health pokazalo je blagu povezanost majčina uzimanja vitamina C, magnezija i željeza tijekom trudnoće s visinom djeteta.
Zanimljivo je da ljudi zapravo najbrže rastu prvih devet mjeseci od začeća, odnosno u majčinu trbuhu. Nakon rođenja dijete ubrzano raste do 2. godine života, a nakon toga 5 cm godišnje. Oko 18. godine života rast se postupno počinje zaustavljati pa najprije prestaju rasti dlanovi i stopala, zatim ruke i noge, a posljednja je kralježnica.
Izračunaj koja je očekivana visina tvog djeteta pomoću kalkulatora, a ako primijetiš znakove usporenog rasta, obrati se liječniku.
