Vrtić Razvoj od 2. do 6. godine 17. veljače 2020.

Može li dvojezičnost u obitelji usporiti razvoj govora kod djeteta?

Foto: Shutterstock
klokanica postala miss7mama.24sata.hr

U tjednu uoči Dana materinskog jezika koji se obilježava 21. veljače, logopedinja Nataša Šunić Vargec piše o utjecaju višejezičnosti u obitelji na razvoj govora kod djeteta

Tijekom svoje prakse često sam dobivala upite kojim jezikom da se obraćamo svom djetetu. Mnogi bi se sada nasmijali, no postoje stvarno komplicirane situacije te se pojavljuje pitanje: Kojim jezikom se obraćati djetetu? Zato, da bismo olakšali mnogim roditeljima, a i samim obiteljima, upoznat ćemo vas s pojavom višejezičnosti u obitelji te kako je najbolje da usmjerite vaše dijete u njegovom govorno-jezičnom razvoju.

Kako spriječiti da miješanje jezika bude problem?

Djeca ne moraju biti podjednako vješta u oba jezika ili više jezika. Dok jedan od njih bolje upotrebljavaju, drugi možda bolje razumiju, odnosno dok su u jednom aktivni govornici, u drugom su pasivni. Miješanje tih jezika bit će manje, ako dijete jedan jezik uči stalnim razgovorom s majkom, a drugi isključivo s ocem. Ili također, ako dijete uči oba jezika istovremeno i u što ranijem periodu života. Ako mu se drugi jezik "predstavi" u kasnijoj predškolskoj dobi, u vrijeme kada je dijete već usvojilo i ovladalo osnovama prvog jezika mogu nastati ozbiljniji problemi.

Neki znanstvenici vjeruju da ako se drugi jezik "predstavi" djetetu u vrijeme dok prvi jezik nije potpuno usvojen, tj. u vrijeme dok dijete nije njime potpuno ovladalo, razvoj tog prvog jezika može biti usporen, pa čak i regresivan. Drugi su pak, mišljenja da će razina vještina u drugom jeziku doseći eventualno istu razinu kao i prvog.

Prije svega da bismo uopće govorili o bilingvizmu (dvojezičnost), trebamo naša razmišljanja pokrenuti razgovorom o monolingvizmu (jednojezičnost) i o jeziku. 

Možda te zanima... 'Djeca koja počinju učiti strani jezik u najranijoj dobi, bit će bolja u više stvari' Vrtić

Što je uopće jezik i što on znači za nas? Kako ga koristimo i kakav bi bio život bez njega?

Jezik je sistem simbola pomoću kojeg pojedinac opisuje kako vanjski, realni svijet koji ga okružuje, tako i svoj unutarnji svijet, ali i njihov međusobni odnos. I vanjski i unutarnji svijet konstantno međusobno utječu jedan na drugoga. Važnost jezika proizlazi iz same činjenice da ga pojedinac uči i koristi u zajednici s drugim ljudima te da je on najvažniji instrument za formiranje pojmova.

Definicija materinskog jezika

Vjerojatno većina ljudi u svijetu danas bez teškoća određuje svoj materinski jezik, ali vrlo malo ljudi razmišlja o tome koje kriterije primjenjuju kada za neki jezik kažu da je to njihov materinji jezik. Laički, materinji jezik bi bio onaj jezik koji dijete prvo nauči ili jezik koji dijete najbolje zna, najbolje koristi, jezik s kojim se osoba identificira i slično. Nerijetko bi njegov slobodni prijevod glasio i ovako - jezik kojim govori majka, s tim da se pod majkom nužno ne misli na biološku, već na osobu koja će uspostaviti redovitu i trajnu jezičnu komunikaciju s djetetom. 

 | Author: Shutterstock Foto: Shutterstock

No, govoreći o kriterijima određenja materinjeg jezika, upravo oni kažu da je materinji jezik - jezik na kojem mislimo, sanjamo i računamo, budući da sve te funkcije spadaju u onu vrstu koja se usvaja u prvom jeziku, pa se i dalje rade na tom jeziku, iako i drugi jezici kasnije mogu za nekoga postati isto tako važni ili još možda i važniji.

Je li moguće imati dva materinska jezika?

Ako se radi o roditeljima koji imaju različite materinje jezike, a svaki od njih podjednako usmjerava svoju pažnju i govori s djetetom na svom jeziku, dijete će odrastati sa dva jezika, koja će učiti istovremeno, pa će tako imati dva prva, odnosno dva materinja jezika.

djeca govor Možda te zanima... Vodič kroz razvoj govora od rođenja do početka škole Vrtić

U ovom slučaju postavlja se pitanje hoće li bilingvalno dijete imati dovoljno vremena da bude izloženo širokom spektru jezičnih stimulacija na oba jezika, kao što je to slučaj sa jednojezičnim djetetom na njegovom jednom jeziku? I hoće li dvojezično dijete moći posvetiti onoliko vremena za svoja dva jezika koliko jednojezično dijete ima za svoj jedan jezik. 

Naravno dijete neće moći iskusiti sve istovremeno na oba jezika, i zato je potrebno paziti da ne dođe do funkcionalne diferencijacije između jezika. Dijete koje ima dva materinja jezika, trebalo bi podjednako dobro znati oba jezika (balansirana dvojezičnost) i da svaki jezik zna isto tako dobro kao i monolingvalni govornik.

 | Author: Shutterstock Foto: Shutterstock

Kako pomoći djetetu?

Ako je moguće, možda bi bilo najbolje da dijete istovremeno ne počinje usvajati dva jezika, već mu treba omogućiti da najprije stvori bazu govora na osnovnom, materinjem jeziku. Praćenjem razvoja njegovog govora na materinjem jeziku omogućit će nam da odredimo vrijeme pogodno za uvođenje drugog jezika.

Poželjna bi bila i situacijska razdvojenost ta dva jezika – dijete bi se jednim jezikom sporazumijevalo s određenim ljudima i u određenim situacijama, a isto pravilo bi vrijedilo i za drugi jezik. Na taj način izbjeći će se mogućnost zbrke, koju može izazvati istovremeno usvajanje dvaju/dva jezika.

dječak, televizija Možda te zanima... Moj četverogodišnjak ne govori hrvatski već engleski! Vrtić

Ako dijete koje živi u dvojezičnoj situaciji pokazuje teškoće u razvoju govora, trebalo bi riješiti problem dvojezičnosti, odlučiti se samo za jedan jezik i to najčešće onaj na kojem će se dijete školovati.

Takvim se djetetom govorno treba mnogo baviti, razgovarati s njim, čitati mu i prepričavati razne priče, te pitanjima provjeravati je li dijete razumjelo što mu govorimo.

Naše obraćanje njemu treba pojednostaviti, koristeći kraće rečenice, poznate riječi i izbjegavati pretrpavati ga bujicama njemu nepoznatih izraza. Iskazi trebaju biti prilagođeni njegovim govornim mogućnostima. Zapravo, jednostavnost našeg govora upravo će ovisiti o njegovom (ako je njegov govor slabije razvijen, i naš će govor biti jednostavniji). Poželjno je uključivanje takvog djeteta u vrtić, gdje će ono imati više poticaja na razgovor s odgajateljima i s drugom djecom.

Kao primjer možemo navesti agramatičnu rečenicu koja može zvučati otprilike kao…“My ime is Noah. Imam blue ball i volimo se play s njim…

Kod djece kod koje govor jače zaostaje za govorom njihovih vršnjaka, te to ukazuje na vidljiv govorni poremećaj, neće biti dovoljna samo pojačana govorna stimulacija kod kuće ili u vrtiću, već takvo dijete treba pravovremeno uključiti u logopedsku terapiju.

Možda te zanima... Dječja govorna apraksija: simptomi i terapija Vrtić
  • Spomenko

    Lako zarađujem svaki tjedan 4000 do 7000 eura samo radeći jednostavne poslove od kuće. Prošli mjesec sam od ovog posla zaradio 26495 eura. Nevjerojatno je i jednostavno raditi, a redoviti prihod od toga. Predlažem svima vama da se trenutno pridružite ovom poslu kao dio radnog vremenA i zaradite više od prihoda od punog radnog vremena ako slijedite ovu vezu. ……….>>>>>>>>> www.Dollars7.com

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.