Na koje se sve načine djeca koriste u političkim kampanjama i s kojim ciljem, krše li im se pritom prava te kako to utječe na njihov razvoj?
Povodom parlamentarnih izbora, koji će se održati 11. rujna, pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić ponovila je svoju preporuku i poziv kandidatima političkih stranaka i organizatorima političkih skupova, kao i Državnom izbornom povjerenstvu, da vode računa o zaštiti prava i interesa djece te da ne iskorištavaju djecu u političkoj kampanji, piše portal medijaskapismenost.hr.
“U vrijeme izbornih aktivnosti, a nerijetko i u drugim prilikama, u Ured pravobraniteljice za djecu stižu pritužbe zbog toga što se djecu na različite načine uključuje u aktivnosti usmjerene na postizanje političkih ciljeva odraslih. Tako smo proteklih godina dobivali prijave da se dječje pjevačke zborove, male mažoretkinje, djecu iz dječjih vrtića ili škola uključivalo u stranački obojene priredbe pa i u predizborne skupove. Djeca su pritom najčešće iskorištena za ‘uljepšavanje’ slike o pojedinim političarima i strankama i za njihov politički probitak” stoji u poruci Pravobraniteljice za djecu.
Pomoću djece političari uljepšavaju svoj imidž
Prikazi djece u političkom oglašavanju postali su standard, a taj trend se samo pojačava. Slike djece koriste se u oglasima (u novinama, na plakatima i sl.), političari se fotografiraju zajedno sa svojom djecom, djeca se pojavljuju u kadru pokraj ili iza političara na nekom izbornom skupu, na otvaranju dječjih sportskih klubova, igrališta, knjižnica, škola, vrtića – posebno u slučaju političara na vlasti koji se bore za reizbor pa korisite svoju trenutnu poziciju kako bi otvarali nove objekte za djecu.
Također, djeca se mogu koristiti neizravno – političari ih spominju u svojim govorima i predizbornim obećanjima, tvrdeći kako će poboljšati uvjete, zakone, prava i drugo u vezi djece. Razlozi za sve ovo, prema literaturi, mogu biti prikazivanje kandidata kao obiteljskog čovjeka ili žene, koji brinu o obiteljskim vrijednostima, poticanje snažnih emocija, poput straha za budućnost naše djece, manipuliranje biračima i skretanje pažnje s važnijih tema, poput zdravstvene skrbi ili nezposlenosti, ili jednostavno, kako bi kandidat djelovao simpatičnije, navode u svom radu “Djeca u političkim kampanjama: komunikacijski magnet s etičkim dilemama”, autorice Renata Potočnik, Jelena Tomić i Hana Hrpka.
Kako medijsko iskorištavanje djece utječe na njihov razvoj?
Razlozi za etičke probleme oko prikaza djece u političkim kampanjama sasvim sigurno postoje. Djeca su vrlo ranjiva i pojavljivanje u medijima može ih dodatno traumatizirati i negativno utjecati na njihov razvoj, kao i potaknuti druge da ih prosuđuju, komentiraju njihovo ponašanje ili negativno na njih reagiraju. Kad se djeca pojavljuju u političkim kampanjama, uglavnom im nije osigurana privatnost. Slike im se objavljuju bez zamućivanja lica, a nekad su fotografirana u svojim školama i vrtićima, sa ili bez roditelja. Tako im je otkriven identitet i drugi koji ih poznaju, bilo djeca ili odrasli, mogu iznositi negativne komentare o njima.
Kako će to utjecati na dijete, ovisi o njegovoj dobi, osobitostima njegova razvoja, društvenoj i roditeljskoj potpori. Medijsko iskorištavanje djece u kampanjama može dakle utjecati na njihovo samopouzdanje, sliku o sebi i osjećaj kontrole. Može povećati razinu stresa i prouzročiti stigmatizaciju i vršnjačko nasilje, navode autorice, citirajući članak Maje Gabelica Šupljika “Psihološki aspekt prikaza djeteta u medijima”, objavljen u zborniku Zaštita privatnosti djece u medijima.
“Treba imati na umu da čak ni pristanak roditelja na sudjelovanje djeteta u političkoj kampanji ponekad nije dovoljan za zaštitu djeteta, jer i roditelji imaju svoje interese i uvjerenja i mogu biti vrlo subjelktivni, a pitanje je koliko pritom razmišljaju o pravima i potrebama djeteta”, ističe Hana Hrpka, predsjednica udruge Hrabri telefon i jedna od autorica rada o djeci u političkim kampanjama.
U Hrvatskoj je inače posebna zaštita djece u medijima uređena Konvencijom o pravima djeteta, Zakonom o medijima, Zakonom o elektroničkim medijima, Pravilnikom o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima te Kodeksom časti hrvatskih novinara.
