Velik broj djece kliconoša je široko rasprostranjene bakterije pneumokoka. Najčešće obolijevaju djeca vrtićke dobi, a što je dijete mlađe veći su izgledi za razvoj teških oblika bolesti
Česte dječje bolesti koje se lako prenose između male djece i uz sve navike pravilne higijene koje učimo mališane, nešto su s čime se nerado suočava svaki roditelj. Kad je dijete bolesno, pa iako se radilo o prolaznoj i lakšoj infekciji, roditelj želi što više olakšati i ubrzati njegov oporavak kako bi se brzo moglo vratiti među svoje vršnjake u vrtić i igru s prijateljima.
Kod djece predškolske dobi, posebno kod one koja idu u jaslice i vrtić, česta je infekcija pneumokokom, a djeca se mogu zaraziti bilo gdje. Najčešće su to dječji kolektivi, a velik broj djece nositelj je pneumokoka u svom ždrijelu pa i ako nema simptome može zaraziti drugu djecu i odrasle u svojoj okolini.
"Streptococcus pneumoniae ili pneumokok je bakterija koja je široko rasprostranjena u populaciji. Najčešće nastanjuje sluznicu gornjih dišnih puteva i ne uzrokuje značajnije poteškoće - u rasponu od izostanka bilo kakvih znakova bolesti (kliconoštvo) do dugotrajnijeg curenja nosa (kolonizacija bakterije na sluznici koja izaziva tek blage smetnje u vidu gustog bijelog iscjetka)", kaže pedijatar prof. dr. sc. Milivoj Jovančević te naglašava da je važno znati da postoji više podvrsta (sojeva) te da su neki od njih potencijalno opasniji zbog svoje agresivnosti i potencijala da se brzo razmnožavaju i šire na udaljena mjesta.
"Riječ je o tzv. invazivnim sojevima koji u pravilu uzrokuju teže upalne procese koji mogu katkada biti životno ugrožavajući. Najopasniji su invazivni oblici ove bolesti kada bakterija iz primarnog mjesta upale (upala uha, upala pluća) prodire u krvni optok (to se zove bakterijemija ili sepsa) te ako dospije do mozga", objašnjava.
Kada je riječ o invazivnim sojevima pneumokoka, primarijus Jovančević ističe još jednu "nevolju": "Oni imaju značajno veću sklonost postati otporni na sve antibiotike. Stoga se u struci kontinuirano ističe potreba racionalne uporabe antibiotika kako bi se udjel ovih rezistentnih sojeva koji se kreću u populaciji sveo na što manju moguću razinu".
Slabiji imunitet - brzo širenje bakterije
"Životni periodi u kojima je imunitet slabiji (rana dječja dob, treća životna dob, popratne kronične bolesti) su povezana s češćom pojavnošću ovakvih teških oblika infekcije koji se katkada poput oluje, u roku od par sati nezaustavljivo šire po cijelom organizmu. Što je dijete mlađe to su izgledi za teške oblike pneumokokne bolesti veći", objašnjava nam pedijatar.
Primarijus Jovančević dodaje i da se procjenjuje da se prijenos infekcije odvija u oko 75 % slučajeva rukama, stoga se posebna pozornost treba posvetiti djeci koja još nisu usvojila temeljne higijenske navike i borave u kolektivu.
Svaki roditelj pita se kako općenito ojačati imunitet i što više zaštititi dijete od pneumokoknih, ali i drugih bolesti. Pitali smo pedijatra što je najvažnije što roditelji moraju znati.
"Recept je prilično jednostavan i učinkovit:
- U zimskim periodima izbjegavati pregrijavanje prostora u kojem dijete boravi (maksimalna temperatura zraka treba biti 21-22 stupnjeva Celzijevih), potrebno je vlažiti zrak i češće prozračivati prostor.
- Što više vremena boraviti na otvorenom i u tjelesnim aktivnostima. Redovito dezinficirati površine na kojima je dijete aktivno te igračke.
- Uravnotežena, raznovrsna prehrana.
- Poticati usvajanje higijenskih navika (pranje ruku, kihanje i kašljanje "u rukav").
- Cijepljenje protiv svih zaraznih bolesti (redoviti program cijepljenja, dodatna neobavezna kao što je cjepivo protiv gripe, vodenih kozica, teških oblika rotavirusne infekcije probavnog sustava, meningokokne bolesti)."
Također primarijus prof. dr. sc. Jovančević dodaje da je rano pohađanje kolektiva vezano s većom učestalosti infekcija dišnih puteva, pa bi za cijepljenje optimalno vrijeme bilo nakon jasličke dobi.
U današnje vrijeme kad je u svijetu pandemija koronavirusa, još je važnije pridržavati se protuepidemijskim mjera poput pravilne higijene ruku i prostora, kako u vrtićima tako i u svojim domovima.
"Iako je dokazano kako bakterija pneumokoka može dugo preživjeti na radnim površinama, prenosi se bliskim kontaktom preko kapljica respiratornih sekreta", rekla nam je dr. sc. Lorna Stemberger Marić, spec. pedijatrijske infektologije iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zavoda za infektivne bolesti djece te Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Što se tiče "vječnog" roditeljskog pitanja liječnicima o prirodnim i farmakološkim proizvodima za jačanje imuniteta, dr. sc. Lorna Stemberger Marić mišljenja je da u današnje vrijeme uz zdravu raznoliku prehranu i boravak na zraku, kod primarno zdrave djece s urednom funkcijom imunološkog sustava nisu ni potrebne dodatne "intervencije" niti je njihova učinkovitost nedvojbeno dokazana.
"Dječje zarazne bolesti su logičan slijed zatvorenih dječjih kolektiva gdje je nemoguće provoditi mjere socijalne distance i ostale mjere za sprečavanje infekcije zaraznim bolestima. Upravo iz tog razloga ne mogu dovoljno snažno naglasiti važnost cijepljenja kao nedvojbeno dokazane i učinkovite metode prevencije zaraznih bolesti. I to ne samo one djece koja se cijepe, već zbog kolektivnog imuniteta i one druge (kronično bolesne, imunokompromitirane), koji zbog svog stanja imaju kontraindikaciju za cijepljenje", zaključuje pedijatrijska infektologinja.
Veći izgledi za ponavljanje teškog oblika infekcije
Oboje naših sugovornika potvrdili su da djeca mogu imati više puta u životu pneumokoknu infekciju, budući da imunost nije doživotna i da postoji mnoštvo sojeva pneumokoka. "Treba imati na umu da dijete koje oboli od teškog oblika pneumokokne bolesti (sepsa, teška upala pluća, teška gnojna upala uha ili upala mozga) ima značajno veće izglede da će se ovakav teški oblik infekcije ponoviti", kaže primarijus prof. dr. sc. Jovančević.
Prevencija je najbolji način u sprječavanju širenja bolesti, a to se može postići redovitim cijepljenjem. Od 2019. godine u obaveznom programu cijepljenja u našoj zemlji nalazi se i cjepivo protiv pneumokoka.
"Osim općih higijenskih mjera najučinkovitija zaštita od invazivnih (teških) oblika bolesti je cijepljenje. Cijepljenjem se smanjuju izgledi za teške oblike bolesti za oko 95 % dodatno, smanjuje se učestalost upala srednjeg uha, i to ne samo uzrokovanih pneumokokom nego i drugim uzročnicima (bakterijama i virusima)", zaključuje pedijatar Jovančević.
Više informacija o pneumokoknim bolestima potražite na web stranici pneumokok.hr.
