Prvi izbor većini roditelja je univerzalna sportska škola, a stručnjaci se slažu da je to pravilno. U njima djeca već s dvije do tri godine prolaze kroz sportski program kojim se razvijaju osnovne motoričke sposobnosti te se upoznaju s više sportova odjednom
Osim što je važan za fizički i psihički razvoj djeteta, sport je i način života, a djeca kroz bavljenje sportom od najranije dobi razvijaju samostalnost, odgovornost i koncentraciju.
Prvi izbor većini roditelja je univerzalna sportska škola, a stručnjaci se slažu da je to pravilno. U njima djeca već s dvije do tri godine prolaze kroz sportski program kojim se razvijaju osnovne motoričke sposobnosti te se upoznaju s više sportova odjednom.
"Djeca kroz igru i zabavu sama shvate što im se od sportova najviše sviđa. Pri tome već u predškolskoj dobi razvijaju spretnost i koordinaciju", pojašnjava voditelj Malih sportaša Trpimir Petrač.
Važno je znati, dodaje, da usmjerenje ne treba doći sve do osme ili devete godine, kad dijete i fizički i mentalno postane spremno.
"Trogodišnjaci treniraju maksimalno pola sata, i to jednostavne poligone s preprekama koji služe razvijanju osnovnih oblika kretanja - hodanje, trčanje, skakanje, penjanje, puzanje, provlačenje, bacanje", kaže Tonči Radišić, prof. tjelesne kulture i voditelj sportske škole “Volim se gibat, gibat”.
Važno je da dijete savlada osnovne motoričke kretnje prije upisa u određeni sport
Slaže se i prof. kineziologije Dalibor Mayer iz Univerzalne sportske škole Olimpić koji kaže kako su predškolcima dosadni ponavljajući treninzi. Problem nastane i kad se s 7 ili 8 godina uključe u nogomet ili košarku, a da nisu prije pravilno savladali osnovne motoričke kretnje, pa se dogodi da zaostaju za vršnjacima.
Judo, atletika i gimnastika su bazni sportovi. Na gimnastiku djeca mogu krenuti već s tri godine, a i s plivanjem već u dobi od pet do šest godina. Osim koordinacije, brzine, fleksibilnosti i snage, razvija se i osjećaj za ritam kako bi kasnije lakše svladali tehnike sporta.
"Da bi se u fazi naglog rasta izbjegao deformitet kralježnice, dijete se treba baviti aktivnošću koja razvija muskulaturu, poput plivanja. U različitim stilovima plivanja sudjeluje oko 95 posto mišića i svi se pokreću snagom vlastitog tijela", pojašnjava prof. Radišić.
Od šeste do devete godine djeca su spremnija na organiziranu aktivnost, a stručnjaci preporučuju nekontaktne sportove, poput tenisa ili skijanja. Oko devete godine dobri su karate ili taekwondo jer razvijaju ravnotežu, gipkost i koordinaciju. Od desete godine preporučuje se početi s košarkom, odbojkom ili rukometom.
"Za veslanje su potrebni visina, izdržljivost i stupanj zrelosti pa se ne preporučuju prije 12. godine. Stalno se ponavlja isti pokret pa treba sačekati da kosti, mišići i zglobovi dovoljno sazru da podnesu opterećenje", kaže Radišić.
Atletske bacačke discipline, vaterpolo, dizanje utega, boks i skijaško trčanje, također su za stariju djecu.
"Važno je napomenuti i da djeca u teretanu ne bi trebala ići prije 16. godine, a i tad trebaju vježbati samo s vlastitom težinom, bez dodatnih opterećenja", kaže Mayer.
Za djecu koja pate od astme ili alergije idealni su klizanje i hokej, a može se početi već s četiri godine. KHL Mladost nudi besplatnih mjesec dana škole klizanja, a za sve informacije možete se javiti na broj 0914505656.
