Kratak vodič i savjeti za uspješno dojenje!
- Općenito o dojenju
- Priprema za dojenje
- Izdajanje
- Vrste izdajanja: ručno i električno
- Kako čuvati mlijeko?
- Kako znati je li beba sita?
- Koliko hranjenja beba treba
- Voda i čaj uz dojenje?
- Izazovi tijekom dojenja i najčešći problemi tijekom dojenja
- Treba li bebu buditi radi hranjenja?
- Hrana za dojenje
- Lijekovi za vrijeme dojenja
- Dojenje i koronavirus
- Prestanak dojenja
Dojenje je prirodni način hranjenja djeteta. No, dojenje nije samo hranjenje već i kontakt majke i djeteta koji pozitivno djeluje na djetetov psihomotorni razvoj. Tema dojenja uvijek je aktualna, informacije o dojenju su lako dostupne, međutim, u praksi, žene i majke imaju mnoga pitanja koja ih muče.
Dobrobiti dojenja
Prednosti i dobrobiti dojenja su mnoge; od toga da majčino mlijeko sadrži pravi balans potrebnih nutrijenata za bebu, da se najlakše probavlja, a antitijela u majčinom mlijeku poboljšavaju bebin imunološki sustav pa do toga da dojenje čak pomaže i u gubitku viška kilograma koje si prikupila tijekom trudnoće.
Istraživanja koja su nedavno provedena pokazala su da majke koje doje svoju djecu imaju 50 posto manje šanse da dobiju rak dojki u odnosu na majke koje nisu dojile svoje bebe. Ovo istraživanje potvrdilo je i pretpostavke o vezi između trajanja dojenja i rizika od raka dojke kod žena. Naime, žene koje su dojile djecu duže od godinu dana imaju manje šanse da obole od raka dojke. Također, kod djevojčica koje su majke dojile manji je rizik od razvijanja raka dojke kasnije u životu.
Ipak, dojenje često predstavlja velik izazov za nove majke. U nastavku pročitaj savjete za uspješno dojenje.
Priprema za dojenje počinje u trudnoći
Kako se približava termin rođenja bebe, primijetit ćeš da grudi postaju sve veće i teže, čak možeš i primijetiti da iz grudi već kaplje mlijeko. Za dojenje je važno tkivo koje proizvodi i pohranjuje mlijeko da nahrani bebu, a ne masti. Vjerojatno ćeš na samom početku trudnoće, već od šestog do osmog tjedna, primijetiti da ti grudi postaju veće i teže.
Prva tekućina koja se stvara u dojkama nakon poroda naziva se kolostrum i prvo je naoružavanje obrambenog sustava djeteta. "Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji čak 99% majki može dojiti svoju novorođenčad, samo je pitanje koliko su toga svjesne i uporne te koliko se okolina miješa u proces uspostave dojenja prvih nekoliko dana nakon porođaja", kaže Barbara Finderle. Iznimno je važno da se buduća majka upozna s dobrobitima dojenja i tehnikama već u trudnoći.
Adekvatna podrška zdravstvenih djelatnika i savjetnica za dojenje u periodu trudnoće, neposredno nakon porođaja, ali i kasnije, pomaže da početni problemi s dojenjem budu riješeni što uspješnije. Najvažniji faktor koji utječe na proizvodnju majčinog mlijeka je zapravo bebina potražnja za njime. Stoga bi bilo dobro pričekati s korištenjem dude ili bočice dok ne uspostavite rutinu dojenja s bebom, a onda, pokušati dojiti na zahtjev dokle god to beba traži.
Izdajanje
Iako izdajanje nije neka nepoznanica, isključivo izdajanje je još uvijek relativno rijetka praksa s obzirom da se izdajanje uvijek spominje kao pomoć kod dojenja. Izdajanje je često alternativa mamama koje ne mogu dojiti, a ponekad i svojevoljni izbor. Bez obzira na razloge, o isključivom izdajanju se rijetko govori, a mi ti donosimo one najvažnije činjenice "Dojiš ili daješ adaptirano mlijeko?" Pitanje je to s kojim se mnoge nove mame susreću, ali za neke od njih odgovor je: Nijedno. Radi se o onim mamama koje odabiru isključivo izdajati se te na taj način pružiti djetetu svoje mlijeko, ali preko bočice.
Neke mame odabiru isključivo izdajanje jer imaju prijevremeno rođenu bebu koja ne može biti dojena ili imaju probleme s dojenjem, druge zbog nemogućnosti stalnog dojenja, odnosno mogućnosti da netko drugi hrani bebu, a treće jer jednostavno ne žele dojiti, ali žele djetetu omogućiti svoje mlijeko.
Razlozi izdajanja
Mnogo je razloga zašto neke mame ne mogu dojiti svoje bebe. Savjetnica za dojenje Jophia Bok izdvojila je one najvažnije:
- Psihološka stanja: Neke bebe privremeno ne mogu biti dojene, primjerice zbog prijevremenog rođenja, a neke nikada, poput beba s rascjepom usna i nepca ili ozbiljnim neurološkim problemima.
- Psihološki problemi: Neke žene koje, primjerice, imaju povijest seksualnog zlostavljanja, mogu imati velikih psiholoških problema kad je u pitanju dojenje.
- Poteškoće s dojenjem: Neke mame imaju problema s dojenjem, poput mastitisa, nepravilnog bebinog zahvaćanja dojke i sisanja i slično.
Bez obzira na razlog, izdajanje definitivno nije jednostavno kao što mnogi misle. Mame koje izdajaju mlijeko, to čine pet, šest pa čak i sedam puta na dan i redovito se bude noću kada njihove bebe spavaju kako bi zadržale i povećale svoju zalihu mlijeka.
Na početku, dok ne uspostaviš zalihu mlijeka, možeš se osjećati kao da si vezana za izdajalicu s obzirom da izdajaš i do 10 puta na dan. Grudi će te najvjerojatnije boljeti, a uz to, tu je i ostali posao: pranje bočica za izdajanje, bočice za hranjenje i dijelova za izdajanje. Saznaj kako sterilizirati opremu za hranjenje bebe Međutim, ubrzo ćeš uspostaviti ritam i naučiti neke trikove koji će ti sačuvati vrijeme, poput ovog korisnog primjera: Čuvaj izdajalicu u plastičnoj vrećici u hladnjaku i peri ju samo jednom na dan. Koliko dugo i gdje čuvati majčino mlijeko?
Dvije vrste izdajanja: ručno i električno
- Ručno izdajanje: Najstariji, najekološkiji i najjeftiniji oblik izdajanja koji ne zahtijeva nikakvu dodatnu opremu. Ručno izdajanje mlijeka najčešće je dojiljama i najpraktičniji način izdajanja u odnosu na izdajalice. Mamama je često ovakav način puno ugodniji i učinkovitiji od izdajanja pumpicom, pogotovo u slučaju kada imaju problema s refleksom otpuštanja mlijeka ili ako su bradavice oštećene. Uz to, ručno izdajanje je nježno i ne uzrokuje bol ili modrice na dojci, a ukoliko se pojave modrice, tada je u pitanju neispravna tehnika izdajanja.
- Električne izdajalice: Danas postoji velik izbor električnih izdajalica, a savjetnica za dojenje preporučuje električnu izdajalicu kada postoji ograničeno vrijeme izdajanja ili kada su potrebne veće količine mlijeka. U svakom slučaju, ako trebaš često izdajati mlijeko - električna izdajalica najvjerojatnije ije će ti dati najbolje rezultate. Ona će ti pomoći uštedjeti puno vremena, povećati količinu mlijeka, ali isto tako imaj na umu da su električne izdajalice veće i skuplje.
Ako razmišljaš o isključivom izdajanju i zabrinuta si da će ono možda imati negativni efekt na povezivanje s bebom, budi bez brige. Kako savjetnica za dojenje naglašava, uspostavljanje čvrste veze s bebom apsolutno ne ovisi o metodi hranjenja bebe. Ljubav i briga prema bebi uvijek će rezultirati pozitivnim povezivanju. I ono posljednje, nikome nemoj dopustiti da ti nametne osjećaj krivnje zbog toga što ne dojiš. To je izbor koji si sama donijela, bez obzira na razloge koje imaš. Tvoja predanost majčinstvu i brizi za dijete zasjat će kroz puno drugih stvari.
; Izdajanje mlijeka
Koliko dugo i gdje čuvati majčino mlijeko?
Mlijeko možeš spremiti i koristiti ga kada ti treba. Čuvanje započinje postupkom izdajanja - ručno ili pomoću pumpice (ručne ili električne). Pumpice su odlične, jer se mlijeko izravno sakuplja u sterilnu bočicu koja ide uz pumpicu, pa nema kontaminacije izvana. U takvim bočicama se može sačuvati do obroka.
Majčino mlijeko može se čuvati u sterilnoj, zatvorenoj posudi na temperaturi od 18 do 20 stupnjeva, i to 24 sata. Ako se stavi u hladnjak, može stajati na temperaturi oko četiri-pet stupnjeva do 72 sata. Ukoliko se zamrzne, i to na minus 18 do minus 20 stupnjeva, može se čuvati i do četiri mjeseca.
U svakom slučaju, majčino mlijeko može se koristiti samo ako je ispravno čuvano, odnosno zamrznuto. Hladno mlijeko se podgrijava u toploj vodi ili grijaču, dok se ne postigne temperatura pogodna za konzumiranje. Zamrznuto mlijeko treba odmrznuti na sobnoj temperaturi, pa tek onda podgrijati u toploj kupki ili grijaču. Jednom odmrznuto, više se ne zamrzava. Nikada majčino mlijeko ne podgrijavaj izravno na pećnici ili u mikrovalnoj pećnici.
Je li beba sita?
Koliko majčinog mlijeka treba novorođenče? "Kao pedijatri, kažemo da bebu treba hraniti na zahtjev", kaže pedijatrica Jennifer Trachtenberg iz New Yorka. Kada je riječ o novorođenčadi, koliko često ćeš hraniti svoju bebu ovisi o tome koliko tvoje novorođenče želi jesti. Pratiš znakove koje beba pokazuje kada je gladna - refleks traženja (kada bebu diraš po obraščiću, a ona počne okretati glavicu i počinje micati ustima kao da sisa), ili kao da sisa i miče usnama prije nego se počne derati ili plakati. Obrati pažnju na te znakove čak i kad je beba nahranjena, znat ćeš da je i dalje gladna ako aktivno sisa i glasno guta. Kada prestane sisati i opusti svoje ručice i ima pospani izgled "pijana od mlijeka", znat ćeš da je beba dovoljno jela.
Kada je sve u redu, dojenje je potpuno dovoljno. Kada beba sisa potiče grudi da proizvedu dovoljnu količinu mlijeka koje će zadovoljiti njezine prehrambene potrebe. Kada beba treba više hrane - više sisa, potičući tvoje tijelo da proizvodi više. Naravno, pretpostavlja se da beba i tvoje grudi surađuju. Teško je odrediti koliko novorođenče jede kada dojiš. Od trenutka kada tvoje mlijeko dođe, beba će uzimati 60 do 90 grama mlijeka tijekom svakog dojenja, a do kraja prvog mjeseca doći će do 120 grama.
Beba stalno traži dojku
Provjeravanje bebine pelene također može biti jedan od znakova da tvoja beba jede dovoljno. Mokra pelena svakih tri, četiri sata je dobar znak. Stolica nije toliko pouzdana, neke bebe imaju veliku nuždu svaki put nakon jela, druge samo jednom na dan. "Kako se beba ponaša i raste je najvažnija stvar", kaže pedijatrica Jennifer Trachtenberg. Mjerenjem bebine težine, tvoj pedijatar će ti reći napreduje li tvoja beba dobro. Bebe obično dobiju od 15 do 60 grama dnevno u prva tri mjeseca, objašnjava pedijatrica Meryl Newman-Cedar iz Medicinskog centra Weill-Cornell. Imaj na umu da je cijela situacija puno važnija nego pojedinačni znakovi. "Općenito, želite vidjeti da visina i težina vaše bebe rastu", kaže ona.
Koliko hranjenja beba treba?
Možeš očekivati da će beba jesti svaka dva do tri sata (ili više), odnosno 8 do 12 puta na dan. Dok se beba i mama još uvijek navikavaju na dojenje, jedno hranjenje može čak trajati od 20 do 45 minuta ili čak i više. Ali to dojenje će pomoći da imaš potrebno mlijeko, tako da je to, u svakom slučaju, dobro provedeno vrijeme. Kako bebin trbuh postaje sve veći, moći će jesti sve veće količine mlijeka, tako da će i razmaci između hranjenja biti sve veći - oko tri do četiri sata. A dojenje će biti sve jednostavnije i efikasnije. Obično bebe uzimaju 90% potrebnog mlijeka u prvih 10 minuta hranjenja.
Tablica hranjenja napravljena je prema informacijama Dječje bolnice 'The King’s Daughters', koliko obroka i koja količina, pa nećeš morati stalno razmišljati o tome je li tvoja beba gladna ili ne. Oko šestog mjeseca života, beba se počinje upoznavati s hranom (što je jedna potpuno nova avantura).
- Od rođenja do prvog mjeseca: od 60 do 120 grama - 7 do 8 hranjenja dnevno (za dojenu djecu još i više)
- Od prvog do trećeg mjeseca: od 150 do 180 grama - 5 do 7 hranjenja
- Od trećeg do šestog mjeseca: od 180 do 240 grama - 4 do 6 hranjenja
- Od šest mjeseci do prve godine: od 210 do 240 grama + dohrana - 4 bočice dnevno + 2 do 3 obroka krute hrane
Što ako kombiniraš adaptirano i majčino mlijeko?
Za mame koje kombiniraju dvije vrste mlijeka, nema pravila koliko često i koliko količinski novorođenče treba jesti određenu hranu. Ono što bi trebao biti cilj je da dijete jede od šest do osam obroka na dan istog mlijeka (manje što je dijete starije), ali s obzirom da su majčino i adaptirano mlijeko nutricionistički isti, jednostavno trebaš naći pravu kombinaciju za tvoje dijete.
Dojenoj bebi ne treba voda ni čaj
Bebi do šest mjeseci starosti potrebno je i dovoljno samo majčino mlijeko jer njezin probavni sustav nije spreman primiti nikakvu dodatnu hranu (iako to ponekad zaboravljamo, čaj je upravo to – dodatna hrana) i davanje čaja, čak i u malim količinama, može stvoriti probleme i bebi i mami. Čaj (ili voda) puni bebin želudac, pa ona postaje manje zainteresirana za dojenje, a onda ne dobiva dovoljno potrebnih hranjivih sastojaka i zbog toga može slabije napredovati. Kod majke se povećava vjerojatnost napunjenosti dojki, jer beba koja pije čaj manje sisa. Osim toga, remeti se proizvodnja mlijeka po načelu ponude i potražnje.
Proizvodnja mlijeka ovisi o tome koliko često, dugo i učinkovito beba sisa. Dijete koje između podoja dobiva čaj ili vodu imat će veće razmake između podoja, posisat će manje mlijeka i moguća je manja učinkovitost sisanja. Sve to će utjecati na smanjenje mamine proizvodnje mlijeka. Dodatna tekućina zbunjuje bebu Istraživanja pokazuju da davanje čaja u prvim danima nakon porođaja povećava razinu bilirubina u bebinoj krvi. On se najviše izlučuje mekonijem, a kolostrum ima laksativni učinak i, pomažući bebi da mekonij izbaci što prije, utječe na snižavanje razine bilirubina.
Kada se beba rodi, njezin probavni sustav je nezreo, pa je majčino mlijeko savršena hrana za njega: sve drugo može narušiti bebin razvoj. Majčino mlijeko pomaže sazrijevanju probavnog sustava tako što oblaže crijeva zaštitnim filmom i ona postaju manje porozna, štiteći tako bebu od mogućih alergija. Čaj ili voda ispiru taj zaštitni sloj i mogu izazvati smetnje u probavi kod bebe ili potaknuti razvoj alergija.
Priroda se za sve pobrinula Isključivo dojenje, što znači da beba ne prima osim majčinog mlijeka ništa, ni vodu, ni čaj, ni adaptirano mlijeko, jedan je od preduvjeta uspješnog dojenja. Ako je beba dojena na zahtjev, nema opasnosti da će biti žedna, jer se priroda za to pobrinula na jednostavan način: sastav majčinog mlijeka mijenja se tijekom svakog podoja, pa je na početku podoja mlijeko vodenastije i služi za gašenje žeđi, a na kraju je masnije i služi za zatomljavanje gladi. Upravo zbog tog prvog vodenastog mlijeka, bebi nije potrebna nikakva dodatna tekućina. Dovoljno je samo ponuditi bebi dojku svaki put kada je zatraži i možeš biti sigurni da neće biti žedna. Ovo pravilo ne vrijedi samo za bebe koje imaju povišenu tjelesnu temperaturu, ali tada će ti liječnik dati savjet kako da podojite svoju bebu.
Do navršenog šestog mjeseca života ne savjetuje se konzumiranje kašica i bilo koje vrste hrane. Dječji organizam je još nerazvijen i potrebno je vrijeme da se razvije i bude spremno primiti prve kašice i ostalu hranu. Stoga pričekaj barem do petog mjeseca.
Nedostatak mlijeka nije neuobičajen problem i na njega je u većini slučajeva moguće utjecati već dobro poznatim savjetima,
Najčešći problemi s dojenjem
Vrlo mali broj žena neće moći dojiti zbog nekog stvarnog razloga. Većina ih odustaje zbog umora, misle da one to ne mogu, da je beba gladna ili da imaju male grudi ili uvučene bradavice. Ne treba brinuti zbog veličine grudi već se treba dobro educirati te znati gdje ćete potražiti pomoć, ukoliko je to potrebno. Zbog uvjerenja da je dojenje nešto sasvim prirodno, što dolazi samo od sebe, mnoge se mame neugodno iznenade kad se susretnu s prvim problemima s dojenjem. Za borbu s njima često je potrebno puno upornosti, strpljenja, ponekad čak i trpljenja boli, a više od svega samopouzdanje te razumijevanje i podrška okoline. Vrlo česti problemi su ispucale i bolne bradavice, tvrde i upaljene dojke, špricanje mlijeka, dojenje 24 sata na dan i problemi povezani s pritiskom okoline.
-
Ispucale i bolne bradavice
Za promjene i ranice na bradavici, koje se nazivaju ragade, ginekologinja dr. Marta Lajtman Križaić kaže da su najčešće uzrokovane nepravilnim položajem djeteta za vrijeme dojenja, kada dijete ne uhvati ustima pravilno bradavicu. "Liječi se tako da se bradavica i njezina okolina osuše, a zatim se premažu majčinim mlijekom koje njeguje bradavicu i ima antibakterijsko djelovanje. Potrebno je naglasiti da dojilja treba nositi i adekvatne grudnjake, a za pranje dojki koristiti čistu vodu bez sapuna", kaže ginekologinja. Kod oštećenja bradavica također se savjetuje mijenjati položaje tako da bebine desni ne pritišću mjesto oštećenja, te oprezno skidati dijete s dojke tako da se prvo umetne prst u djetetov usni kut kako bi dijete otpustilo dojku. Ako su bolovi vrlo jaki, može se prije početka dojenja bradavicu natrljati kockicom leda.
-
Tvrde i upaljene dojke
Začepljenje mliječnih kanalića i mastitis, upala dojke s visokom temperaturom, jedan od problema koji mogu zadesiti majke čak i u kasnijim mjesecima dojenja. U knjizi 'Moja trudnoća', koju su napisale hrvatske primalje, savjetuje se kod ovih problema mijenjati položaje tako da je bebina brada okrenuta prema mjestu začepljenja (tako bolje isprazni taj dio). Prikladan je i položaj u kojem bebu postavite na dekicu na pod, a vi ste četveronoške nagnuti nad nju, jer tako gravitacija pomaže pri pražnjenju kanalića, a možete se okrenuti u bilo kojem smjeru, bebinom bradom prema mjestu začepljenja. U slučaju mastitisa čiji simptomi traju dulje od 24 sata, trebalo bi potražiti savjet liječnika i prema potrebi početi tretman antibioticima.
-
Špricanje mlijeka
Iako se češće priča o nedovoljno mlijeka, problem može biti i ako ga ima previše. Kod prejakog refleksa otpuštanja mlijeka ·primalje preporučuju dojenje u sjedećem položaju u kojem ste malo nagnuti unazad, tako da mlijeko ne curi prema dolje bebi u usta; ili pak ležeći položaj, tako da legnete na leđa, a beba je na vama i odozgo sisa (kod jakog mlaza). Nastojte da vremenski razmaci između hranjenja ne budu predugački, a kada to nije moguće, možete se izdajati. Da bi izbjegla neugodne situacije s mokrim mrljama od mlijeka na odjeći, u grudnjak umetni jastučiće za upijanje (i svakako ih redovito mijenjaj) i nosi odjeću na kojoj se mrlje neće primjećivati.
-
Dojenje "24 sata" na dan
Često se mlade mame iznenade kad vide da njihova beba želi biti na dojci gotovo cijeli dan, da nemaju ni malo vremena ni za što drugo osim dojenja. Zbog toga mogu posumnjati i da nemaju dovoljno mlijeka, ili da im mlijeko nije dovoljno kvalitetno pa i odustati od dojenja. No radi se obično o fazi prije nego što se obrasci hranjenja ustabile, ili pak o skokovima u razvoju, kad beba koja je imala svoj ritam odjednom želi sisati puno više i češće, a uz to može biti nervozna i plačljiva.
-
Pritisak okoline
Za dojenje je važna i podrška okoline. Znanstvenice koje se bave istraživanjima vezanima za prehranu dojenčadi i male djece, Fiona Dykes i Pat Hoddinot, u svojim smjernicama za uspješno dojenje savjetuju: "Prepoznajte 'krizne situacije' u kojima ćete biti umorni, preplavljeni emocijama ili osjećati bol; nastojte ne donositi u takvim trenutcima brze odluke o prehrani djeteta i naglo prestati dojiti. Za početak uzmi telefon i potraži pomoć. Imaj na umu koliko je korisno dobiti potporu od nekoga s iskustvom tko će te saslušati, čuti tvoje brige i dati ti podršku. Od obitelji i prijatelja zatraži praktičnu pomoć u pripravljanju jela, brizi za drugu djecu i kućanskim poslovima, kako bi imala vremena za opuštanje sa svojom bebom. Ako imaš poteškoća s dojenjem, pokušaj pronaći nekoga tko će ti pomoći, povećati ti samopouzdanje, uz koga ćeš se osjećati opušteno i tko može biti uz tebe dok dojiš. To može biti zdravstveni djelatnik, rođak ili prijatelj.
Treba li bebu buditi radi hranjenja?
Ako si zbunjena koliko tvoje novorođenče treba jesti i kada, nemoj se brinuti, nisi jedina. To su zapravo najučestalija pitanja koja postavljaju novopečeni roditelji. Osim toga, beba u prvoj godini života raste više nego bilo kada kasnije u životu, udvostručujući veličinu kada joj je pet mjeseci, tako da je jako važno hraniti dijete koliko mu treba kako bi se neometano moglo razvijati u svakoj fazi. Uostalom, bebe imaju razvojne skokove.
Novorođenče prosječno spava oko 16 sati dnevno, ali kod nekih beba to može biti od 18 do 20 sati, čak i više. Ipak, ako ti se čini da je beba stalno pospana prirodno je da se zapitaš spava li previše. "Ponekad u prvom mjesecu života bebe mogu biti previše pospane", objašnjava pedijatar S. Daniel Ganjian. Problem nije koliko beba ima zatvorene oči nego se radi o količini hrane koja je potrebna bebi. Vrlo je važno pobrinuti se da beba dovoljno jede, bez obzira koliko spava. Za bebu koja se hrani majčinim mlijekom to znači da jede od 8 do 12 puta na dan, a za bebu hranjenju adaptiranim mlijekom od 5 do 8 puta dnevno.
Prema Američkom udruženju pedijatara, većinu zdravih beba ne treba buditi za hranjenje. "Ako novorođenče u prvom ili drugom tjednu spava više od tri sata u komadu, a vaš pedijatar nije zadovoljan ritmom kojom beba dobiva na težini, može se preporučiti buđenje bebe radi hranjenja. Ovo osobito vrijediti za bebe koje su rođene prerano ili imaju kardiološke probleme", objasnio je Peter Greenspan, voditelj pedijatrije Opće bolnice Boston za The Bump.
Tvoj pedijatar će mjeriti djetetovu težinu svaki put kad ga posjetite kako bi vidio djetetov napredak. "Ako vidimo da dijete dobiva dovoljno kalorija, to znači da dovoljno jede te da ga nema potrebe buditi za hranjenje. Ali potrebno je nekoliko tjedana nakon poroda kako bi liječnik imao dovoljno podataka o rastu i preporuci za hranjenje. Do tada je nabolje osigurati da vaše novorođenče jede svaka dva, tri sata", objašnjava Ganjian.
Kako naučiti bebu da sama zaspi
Prehrana za dojenje
Jesi li znala da je dodatni unos vitamina i minerala jednako važan tijekom dojenja kao i tijekom trudnoće? Kako smo već naveli, pravilna prehrana te unos vitamina i minerala, kao i dodatna potpora kroz dodatke prehrani namijenjene trudnicama, veoma su važni tijekom trudnoće. No, ono na što generalno manje obraćamo pozornost jest uloga dodataka prehrani tijekom dojenja. Kako je općenito prihvaćeno, tijekom prvih 6 mjeseci života djeteta preporučuje se isključivo dojenje, pod uvjetom da su prehrana majki i zalihe adekvatne, te da se dovoljna količina istih prenosi na dijete.
Sastav mlijeka je promjenjiv i ovisi o prehrani majke, što je najuočljivije u sadržaju vitamina. Očekuje se da u prvih 4 do 6 mjeseca života dojenče udvostruči svoju porođajnu tjelesnu težinu. Nutritivne potrebe tijekom dojenja znatno su veće nego one tijekom trudnoće. Razlog tome leži u činjenici da u prvih 4 do 6 mjeseci života dojenčad udvostručuje svoju težinu pri rođenju, a koju su dobili tijekom 9 mjeseci trudnoće. Kod majke pak postoji veća potreba i za određenim mikronutrijentima tijekom dojenja u odnosu na razdoblje trudnoće, primjerice za vitaminom C, vitaminima B1, B6, B12, pantotenskom kiselinom, biotinom, kolinom, vitaminom E, cinkom, jodom, selenom itd.
Možemo zaključiti kako je zdrava prehrana koja osigurava visoku gustoću hranjivih tvari vrlo važna tijekom dojenja, kako za majku kako bi se spriječila njezina iscrpljenost, tako i za dijete kako bi se osigurao pravilan rast i razvoj. Uključivanje dodatka prehrani namijenjenog majkama koje doje u svakodnevnu rutinu nije zamjena za zdravu prehranu, ali je pouzdan izvor potpore tijekom ovog važnog razdoblja tvog i djetetovog života.
Lijekovi i dojenje
Lijekovi u trudnoći i tijekom dojenja, zbog rizika za majku i dijete, treba primjenjivati ograničeno i vrlo oprezno. Poznato je da većina lijekova može proći kroz placentu, pa postoji mogućnost farmakološkog učinka na embrio i fetus. Količina informacija o učincima i posljedicama primjene lijekova kod trudnica je ograničena, jer se klinička ispitivanja učinka lijekova na trudnoću iz etičkih razloga ne provode, a studije na gravidnim životinjama nisu sasvim pouzdane.
- Prva tri mjeseca su najkritičnija.
Budući da je dio trudnoća neplaniran, važan je oprez prilikom propisivanja lijekova ženama generativne dobi. Najopasnije razdoblje su prva tri mjeseca trudnoće, tada treba izbjegavati primjenu bilo kojeg lijeka, a to je razdoblje kada dio žena niti ne zna da su trudne. Pri izboru lijeka, liječnik će se odlučiti za lijekove koji su do sada već propisivani u trudnoći i za koje se pokazalo da su uglavnom neškodljivi i takvim će lijekovima uvijek dati prednost pred novim ili neispitanim lijekovima.
- Lijekovi su svrstani u nekoliko kategorija prema svom riziku štetnosti za plod.
Najčešće se koristi klasifikacija Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) koja svrstava lijekove u pet kategorija (A, B, C, D, X). Lijekovi kategorija A i B nisu pokazali nikakav rizik za plod te se smiju primjenjivati u trudnoći. Lijekovi se izlučuju i mlijekom Važnost dojenja kao prirodne prehrane sve se više ističe, a podupire ju i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). U uputama lijekova vrlo često se spominje da se lijek ne preporučuje tijekom dojenja.
Takva preporuka navodi se najčešće zbog nedostatka studija koje bi potvrdile sigurnost lijeka tijekom dojenja, a ne zbog utvrđenih neželjenih učinaka. Iz bojazni da su lijekovi općenito štetni u dojenju, postoji mogućnost da dojilja uopće ne koristi lijek koji joj je potreban ili odustane od dojenja. Većina lijekova koje uzima majka prenosi se u majčino mlijeko u malim koncentracijama. Ako postoji opravdan razlog za uzimanje lijeka, najbolje je uzeti ga 30-60 minuta poslije dojenja i 3-4 sata prije sljedećeg dojenja.
Biljni lijekovi i dodaci prehrani tijekom dojenja
Sve je veća ponuda i potražnja za bezreceptnim lijekovima, biljnim pripravcima i dodacima prehrani koji se koriste u samoliječenju, to jest za rješavanje blažih zdravstvenih tegoba bez odlaska liječniku. Lijekovi koji se mogu dobiti u slobodnoj prodaji, često se nepotrebno i nekritički uzimaju, a pogrešno se smatraju apsolutno neškodljivima, jer se mogu nabaviti bez recepta. Za liječenje manjih zdravstvenih tegoba najčešće se koriste lijekovi iz skupina analgetika, antihistaminika, dekongestiva, antitusika, ekspektoransa, antacida...Za bol i vrućicu najsigurniji paracetamol.
Za liječenje boli različitog podrijetla, kada je to moguće, najbolje je primijeniti nefarmakološke mjere, primjerice masažu, obloge (tople ili hladne), mirovanje ili određene vrste tjelovježbe ili tuširanje mlakom vodom kod povišene tjelesne temperature. Jedini lijek koji se može primjenjivati tijekom cijele trudnoće i tijekom dojenja, kao blagi analgetik i antipiretik, je paracetamol do maksimalno 4g /dan. Acetilsalicilna kiselina nije preporučljiva, naročito u zadnjem tromjesečju trudnoće.
Niske doze acetilsalicilne kiseline preporučuje se trudnicama isključivo kao antiagregacijski lijek po preporuci liječnika. Tijekom dojenja može se koristiti i ibuprofen, ali ne i ostali NSAR (nesteroidni antireumatici), jer nije poznat njihov učinak na mlijeko.
Oprez s lijekovima za alergije! Većina antihistaminika prema FDA kategorije su B i C, uporaba je ograničena, naročito u prva tri mjeseca trudnoće.
Dojenje i koronavirus
Je li sigurno dojiti tijekom bolesti? Prema pisanju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), prehlada ili gripa ne mogu se prenijeti majčinim mlijekom, a istraživanja pokazuju da to vrijedi i za virus Covid-19. Isto je i kod upale pluća, koju uzrokuju bakterije ili virusi. Zaraza putem dojenja pokazala se moguća samo kod nekih ozbiljnijih bolesti, kao što su HIV, HTLV-1 ili rijetka bakterijska infekcija bruceloza. S druge strane, majčino je mlijeko najzdraviji izvor nutrijenata za bebu i sadrži antitijela koja pomažu bebinom organizmu u obrani od bolesti. Majka apsolutno može nastaviti dojiti jer njezina prehlada nije kontradikcija dojenju, a isto je dokazano i za Covid-19, objašnjava dr. Armano. Naime, najnovije istraživanje iz Kine pokazalo je prisutnost dvije vrste antitijela, koji štite od koronavirusa, u mlijeku, pupčanoj vrpci i neonatalnom serumu majke oboljele od Covid-19. Dakle, dojenje zapravo pomaže bebi da se obrani od bolesti i zato se itekako preporučuje.
Prestanak dojenja u slučaju iscrpljenosti
Međutim, bolest u majke može prouzrokovati manjak mlijeka, pogotovo ako ne izdaja u mjeri kao inače. Važno je znati da je takvo stanje privremeno, odnosno da će vjerojatno trajati koliko i privremeno prisutna bolest. Iako dojenje u vrijeme majčine bolesti nije štetno za dijete, ipak treba uzeti u obzir majčino zdravlje.
Ako je bolest izrazito iscrpljujuća, što može biti slučaj kod upale pluća, prestanak dojenja može biti neophodan kako bi se majka odmorila i lakše oporavila, a time i brinula se za dijete. Ako je majka toliko iscrpljena da ne može dojiti, moguće je bebi privremeno dati adaptirano mlijeko ili, još bolje, svoje izdojeno i pohranjeno mlijeko ako ga ima, objašnjava dr. Armano Napominje i da se majka svakako treba konzultirati sa svojim liječnikom oko toga smije li dojiti uz terapiju koja joj je propisana za upalu pluća. U vrijeme bolesti majka treba voditi računa o sebi, o tomu da unosi dovoljno tekućine te o odmoru i snu. Pomoć ukućana u ovom slučaju svakako je od velike koristi.
Prestanak dojenja
Dojenje je poseban period u kojem se fizički i emocionalno povezuju majka i dijete. Prestanak dojenja treba nastupiti onda kada to želi barem jedna strana u ovom partnerstvu - mama ili dijete, jer dojenje i jest partnerstvo. U idealnom slučaju prestanak dojenja je proces koji traje od nekoliko tjedana do čak nekoliko mjeseci. Prestanak dojenja može biti vođen djetetovim željama, postupan, djelomičan (uz uvođenje druge hrane) ili iznenadan. Tvojem tijelu i grudima će trebati oko tjedan dana da se privikne na novu situaciju i da počnu proizvoditi manje mlijeka. Dojenje se treba postupno smanjivati, na jedno dojenje manje, jer prebrzim ukidanjem može doći do oticanja grudi, nadutosti i mastitisa.
Mlijeko može curiti i nakon prestanka dojenja
Male količine mlijeka ili serozne tekućine obično cure tjednima, mjesecima ili godinama kod žena koje su bile trudne ili dojile. Savjetnica za dojenje Anne Smith kaže da je majkama nakon prestanka dojenja curilo mlijeko koje je najčešće izgledalo kao kolostrum, žućkasto "tekuće zlato" koje tijelo stvara tijekom zadnjeg tromjesečja trudnoće i prvih dana nakon poroda.
Anne Smith ima zanimljivu teoriju o tome zašto neke majke imaju mlijeka čak i godinama nakon što su prestale dojiti. Budući da su se tvoje grudi devet mjeseci prolazile kroz fizičke promjene kako bi se pripremile za majčino mlijeko, ne iznenađuje da se neće odmah vratiti u stanje od prije trudnoće nakon što prestaneš dojiti. To ima smisla, zar ne? Osim toga, ženama koje dulje doje, više će vremena trebati da se ugasi 'tvornica mlijeka'.
