Nakon dužeg vremena u kojem anksiozni simptomi traju, osobe često razvijaju strah od straha i brinu kada će im se anksioznosti ponovno javiti. Psihologica Tanja Jurin objašnjava kako se trudnice trebaju boriti s tim osjećajem
Trudna sam 22 tjedna. Zanima me, pošto sam se i prije trudnoće borila s anksioznošću, mogu li ti napadaji straha, crnih misli, panike i tjeskobe utjecati na plod u smislu da može doći do gubitka trudnoće? S takvim napadajima borim se svakih 10-15 dana i traju obično 2-3 dana, (uz korištenje Normabela 2 mg po preporuci psihologa). Bojim se za svoju bebu i trudnoću i iako se osjećam dobro, ne želim ugroziti bebinu sigurnost.
Strah koji osjećamo u raznim svakodnevnim situacijama je sasvim uobičajen i normalan pa čak i potreban, no anksioznost može postati problem kad se intenzivan strah pojavi u vrijeme kad ne postoji stvarna opasnost ili kad se nastavlja dugo nakon što je stresna situacija prošla te kada takva stanja čine osobu disfunkcionalnom. Kod osoba koje su inače sklone anksioznosti nije neobično da u novim situacijama (poput vaše trudnoće) razviju intenzivnije simptome tjeskobe.
Nakon dužeg vremena u kojem anksiozni simptomi traju, osobe često razvijaju strah od straha tj. anksioznosti. Ne samo da osobe brinu o svojim tjelesnim ili mentalnim simptomima već brinu o tome kada će im se anksioznosti ponovno javiti. Osluškuju vlastito tijelo i na najmanje znakove reagiraju panikom.
Anksioznost sama za sebe nije opasna po pojedince, no znanstveni pokazatelji govore kako trudnice koje imaju anksiozni poremećaj u trudnoći imaju veću vjerojatnost imati neke blaže negativne posljedice. Važno je napomenuti kako tjeskoba u trudnoći također povećava vjerojatnost depresivnih reakcija nakon poroda.
S obzirom da vi zbog intenzivnih simptoma tjeskobe redovito uzimate i terapiju, čini se da je svakako dio smetnji pod kontrolom. Stoga je sasvim moguće da vaša trudnoća unatoč paničnim napadima ili intenzivnoj tjeskobi prođe sasvim dobro. Važno je da se pridržavate propisane terapije, a preporučila bih vam da se javite stručnjaku koji se bavi kognitivno bihevioralnom terapijom kako bi vam u kratkom vremenu pomogao izaći na kraj s vašim simptomima i osnažio vas za budućnost.
Mali savjeti za pomoć kada se javi tjeskoba
1) Dišite mirno i trbušno. Na taj način ćete umirivati tjelesne simptome i smanjivati anksioznost. Izdišite duže nego što udišete.
2) Preusmjerite pažnju. Kad ste zabrinuti ili se osjećate napeto, teško je ne misliti o tome. Ali ove misli dovode do toga da se osjećate još gore. One održavaju začarani krug anksioznosti. Ako uspijete ne obraćati pažnju na svoje simptome, oni će nestati sami od sebe. Kao što već znate, vrlo je teško usmjeriti pažnju na nešto drugo, no dvije su stvari koje morate učiniti: 1. Odlučiti ne misliti o neugodnim osjećajima i 2. Ispuniti misli nečim drugim – odvući pažnju.
3) Pozabavite se vašim mislima. Pokušajte porazmisliti što vam prolazi kroz glavu kada ste tjeskobni? Kako vam te misli otežavaju tjeskobu? Jesu li te misli zaista istinite tj. imaju li stvarno uporište? Što biste rekli prijateljici da vam tako nešto kaže? Postoje li neki argumenti u koje vjerujete
4) Nemojte izbjegavati situacije koje vam predstavljaju nelagodu ili mislite da biste u njima mogli početi osjećati anksioznost. Izbjegavanje samo pogoršava problem time što održava vašu anksioznosti i produljuje stanje u kojem ste.
5) Usmjerite se na pozitivne stvari. Nastojite si organizirati vrijeme na način da radite ono što volite i što vam paše. Trudnoća je idealna da si naučite ugađati.
Trudnice se najviše boje kada je ugroženo zdravlje njihove bebe
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Miss7Mama dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Miss7Mama te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.