Ako se matične stanice iz pupkovine pohranjuju u privatnoj banci, mogu ih koristiti samo članovi obitelji djeteta čija je krv izuzeta. U slučaju da se roditelji odluče donirati matične stanice, one ulaze u nacionalni Registar dobrovoljnih darivatelja koji je povezan u međunarodnu mrežu i mogu ih koristiti bolesnici diljem svijeta
Posljednjih godina sve više budućih roditelja razmišlja o pohrani matičnih stanica iz pupkovine, odnosno stanica iz krvnih žila pupčane vrpce i posteljice koje imaju sposobnost stvaranja stanica koštane srži i imunološkog sustava. Premda se trenutno matične stanice najčešće koriste u liječenju leukemije i drugih malignih bolesti, očekuje se da njihova primjena u budućnosti bude mnogo šira.
Nakon što jednom donesu odluku o pohrani matičnih stanica, budući roditelji suočavaju se s odlukom hoće li je pohraniti u javnoj, dobrovoljnoj banci "Ana Rukavina" ili u obiteljskoj.
Koja je razlika između javne i privatne pohrane matičnih stanica i kakva je točno procedura kada jednom dođe do rezanja pupkovine u forumu Klokanice zapitala se i naša čitateljica blondie2010 koja je odlučila svakako sačuvati ove vrijedne stanice.
Dok je pohrana u javnoj banci, odnosno u "Zakladi Ana Rukavina" besplatna, čuvanje u privatne svrhe u istoj zakladi se naplaćuje oko 20.000 kuna, a tu cijenu mnoge naše čitateljice ističu kao previsoku.
"Cijena je oko 20.000 kn, time da sklopiš s njima kao neki ugovor do 18. godine djetetova života. Kada dijete napuni 18. godina, onda će oni sklopiti ugovor s djetetom, da li ce tada biti potrebno nešto platiti opet, nisu mi znali reći, jer još nitko ne čuva stanice toliko dugo. I u tom slučaju sam odlaziš po set za pohranu kod njih i sam si zadužen za transport stanica k njima", piše u forumu čitateljica ProudMomy.
Privatna pohrana – zalog za mogućnost
U Hrvatskoj, dakle, postoje dvije vrste banaka za pohranu matičnih stanica, ona dobrovoljna i besplatna te privatna, obiteljska s time da treba napomenuti da se unutar "Zaklade Ana Rukavina" matične stanice mogu spremiti u privatne svrhe i obje se nalaze na istoj adresi, odnosno u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Osim toga, privatno se matične stanice mogu sačuvati u njemačkoj banci matičnih stanica Vita 34, koju u Hrvatskoj zastupa tvrtka Bio Save Premium.
U slučaju da se roditelji odluče pohraniti matične stanice djeteta u privatnoj banci, to znači da su matične stanice u vlasništvu djeteta čija je krv, no do djetetove punoljetnosti vlasnici su roditelji. Matične stanice, odnosno krv iz pupkovine pohranjuju se na više godine, odnosno u "Zakladi Ana Rukavina" čuvaju se 18 godina, dok se u njemačkoj banci Vita 34 mogu pohraniti na 20, 30, 40 ili 50 godina. Pohranjene stanice mogu koristiti i članovi obitelji ako se utvrdi kompatibilnost.
Zagovornici pohranjivanja matičnih stanica u privatnim bankama smatraju da je to zapravo zalog za budućnost, odnosno da će se u budućnosti zasigurno proširiti primjena matičnih stanica te će se one koristiti i u liječenju nekih drugih za sada neizlječivih bolesti.
Javna pohrana za bolesnike širom svijeta
Druga mogućnost jest doniranje stanica za javnu upotrebu u "Zakladu Ana Rukavina" čime jednom izuzete stanice iz krvi pupkovine ulaze u nacionalni Registar dobrovoljnih darivatelja matičnih stanica koji je povezan u međunarodnu mrežu. U slučaju da nekom bolesniku u bilo kojoj drugoj zemlji u svijetu zatreba transplantacija matičnih stanica, pretražuju se nacionalni registri i traži se podoban donor. Ovako darivanje je dobrovoljno i anonimno, a osoba koja daruje stanice nema nikakvih troškova. U javnim bankama stanice se čuvaju najčešće 10 godina, a što točno treba učiniti prije samog poroda, na forumu klokanice objasnila je čitateljica fantea.
"Za javnu donaciju, točnije u Anu Rukavinu, prije poroda kada idete u bolnicu na prvi pregled zatražite obrasce u trudničkoj ambulanti koje zatim možete doma popuniti i ponijeti na porod. Obrasce treba ovjeriti liječnik u bolnici (ginekolog) pa ako ih popunite možete ih ponijeti recimo na drugi pregled u bolnicu gdje će vam ih ovjeriti te ćete tada imati sve spremno za porod. Samo ih ponesite sa sobom na porod. Ako ih ne stignete ovjeriti, ovjerit će vam ih dežurni liječnik u rodilištu kada dođete na porod. Obrasci se mogu zatražiti (ako će ih imati jer se zna dogoditi da im fale) i popuniti kada dođete na sam porod, no pitanje je u kojem ćete stanju vi i/ili vaš partner biti pa nije na odmet to napraviti prije", pojasnila je čitateljica.
U Hrvatskoj sve bolnice imaju mogućnost doniranja, a matične stanice se potom prevoze u banku. Ako se radi o rodilištu u Zagrebu, prijevoz krv iz pupkovine osigurava Klinički bolnički centar Zagreb, dok se iz rodilišta izvan Zagreba uzorak se dostavlja sanitetskim prijevozom ili putem kurirske službe.
Razmišljate li i vi o pohrani matičnih stanica? Napišite nam u forumu!
