Nova znanstvena istraživanja povezuju prehranu u trudnoći s razvojem imunološkog sustava i kasnijim rizikom od dijabetesa tipa 1 kod djece.
Sve je više dokaza da razdoblje trudnoće ima daleko veći utjecaj na dugoročno zdravlje djeteta nego što se donedavno mislilo. Znanstvenici danas trudnoću ne promatraju samo kao vrijeme rasta i razvoja fetusa, nego i kao osjetljivo razdoblje u kojem se postavljaju temelji imunološkog i metaboličkog zdravlja. U tom kontekstu, prehrana trudnice sve se češće dovodi u vezu s kasnijim rizikom od kroničnih bolesti, među njima i dijabetesa tipa 1, autoimune bolesti čija je učestalost u dječjoj dobi u stalnom porastu.
Dijabetes tipa 1 nastaje kada imunološki sustav pogrešno napadne stanice gušterače koje proizvode inzulin. Iako genetika ima važnu ulogu, ona ne može objasniti brz rast broja oboljele djece u razvijenim zemljama, što upućuje na snažan utjecaj okolišnih čimbenika. Upravo tu znanstvenici sve češće smještaju prehranu u trudnoći.
Naime, prosječan godišnji porast dijabetesa tipa 1 kod europske djece iznosi oko 3 do 4 posto.
Imunološki sustav djeteta počinje se oblikovati u maternici
Suprotno nekadašnjem uvjerenju da se imunološki sustav „uči“ tek nakon rođenja, danas je jasno da se ključni procesi odvijaju već u maternici. Tijekom trudnoće fetus je izložen nizu signala iz majčina organizma – hormonima, metaboličkim produktima i upalnim molekulama – koji utječu na sazrijevanje imunoloških stanica i njihovu kasniju sposobnost razlikovanja vlastitog tkiva od stranih struktura.
Ako je majčin organizam tijekom trudnoće izložen dugotrajnoj, blagoj upali, ti se signali mogu prenijeti i na fetus. Riječ je o procesima koji ne izazivaju vidljive simptome, ali mogu utjecati na razvoj imunološkog sustava djeteta. Prema najnovijem sustavnom pregledu objavljenom u Seminars in Immunopathology, intrauterino okruženje može promijeniti razvoj imunološke tolerancije – sposobnost organizma da kasnije u životu pravilno reagira na vlastite i strane tvari. Posljedica može biti povećana osjetljivost na alergije i autoimune bolesti, osobito kod djece koja već imaju nasljednu sklonost tim poremećajima.
Što istraživanja govore o prehrani i dijabetesu tipa 1
Velike epidemiološke studije, koje su pratile desetke tisuća majki i djece tijekom više godina, pokazale su da djeca čije su majke tijekom trudnoće imale prehranu s izraženijim upalnim potencijalom imaju veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 1. Riječ je o prehrambenim obrascima koji uključuju veći unos industrijski prerađene hrane, rafiniranih ugljikohidrata, zasićenih masnoća i dodanog šećera.
Istraživači pritom naglašavaju da se ne radi o izravnom uzroku, nego o statistički značajnoj povezanosti. Drugim riječima, takva prehrana ne znači da će dijete sigurno oboljeti, ali može povećati vjerojatnost razvoja bolesti, osobito kod djece koja već imaju genetsku sklonost autoimunim poremećajima.
Znanstvenici se slažu da se rizik ne veže uz jednu „problematičnu“ namirnicu, nego uz ukupan način prehrane. Prehrana siromašna vlaknima i bogata ultraprerađenim proizvodima povezuje se s povišenim razinama upalnih markera u krvi trudnica. Suprotno tome, prehrambeni obrasci koji uključuju obilje povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, ribe i nezasićenih masnoća povezuju se s nižom razinom sistemske upale. Takav uravnoteženiji pristup prehrani u trudnoći povezuje se i s povoljnijim razvojem imunološkog sustava djeteta, iako se mehanizmi tog učinka još istražuju.
Crijevni mikrobiom kao moguća poveznica
Jedan od mogućih mehanizama koji povezuje prehranu trudnice i zdravlje djeteta crijevni je mikrobiom majke. Prehrana snažno utječe na sastav crijevnih bakterija, koje pak imaju važnu ulogu u regulaciji imunološkog odgovora. Tijekom poroda i ranog dojenja dio tog mikrobioma prenosi se na dijete, čime se dodatno oblikuje njegov imunološki sustav.
Prehrana bogata vlaknima i prirodnim namirnicama potiče raznolikost korisnih bakterija, dok prehrana bogata ultraprerađenom hranom ima suprotan učinak, što se sve češće povezuje s kasnijim razvojem autoimunih bolesti.
Prehrana u trudnoći ne povezuje se samo s dijabetesom tipa 1. Brojna istraživanja ukazuju na povezanost s kasnijim rizikom od alergija, astme, pretilosti i metaboličkih poremećaja u djece. Smatra se da intrauterino okruženje može dugoročno utjecati na način na koji tijelo reagira na upalu i koristi energiju.
Zbog toga se trudnoća sve češće promatra kao razdoblje rane prevencije, u kojem relativno male promjene u prehrambenim navikama mogu imati dugoročan javnozdravstveni učinak.
Prehrana u trudnoći i drugi zdravstveni ishodi kod djece
Stručnjaci naglašavaju da ove spoznaje ne bi smjele stvarati pritisak ili osjećaj krivnje kod trudnica. Optimalna prehrana ne može jamčiti potpunu zaštitu od bolesti kao što i pogrešna prehrana ne znači jednoznačno pojavu bolesti. Riječ je o vjerojatnostima, a ne o sudbini.
Ipak, jasna poruka na temelju znanstvenih istraživanja glasi da prehrana u trudnoći ima važnu ulogu u oblikovanju dugoročnog zdravlja djeteta, uključujući i rizik od autoimunih bolesti poput dijabetesa tipa 1. Ne kao jedini čimbenik, nego kao dio složenog mozaika u kojem se genetika, okoliš i imunitet isprepliću još prije rođenja.
Prema procjenama temeljenima na podacima CroDiab registra i međunarodnih epidemioloških analiza, u Hrvatskoj danas živi oko 20.000 osoba s dijabetesom tipa 1. U dječjoj dobi taj oblik bolesti čini približno 90 posto svih slučajeva šećerne bolesti, a svake se godine u Hrvatskoj dijagnosticira oko 130 novih slučajeva među djecom i adolescentima.
Ako se uzme u obzir da u Hrvatskoj već sada svake godine stotine obitelji prvi put suočavaju s dijagnozom dijabetesa tipa 1 kod djeteta, istraživanja koja upućuju na mogućnost ranog utjecaja prehrane, upale i imunološkog razvoja dobivaju dodatnu težinu.
