U 2021. godini u Hrvatskoj je izvedeno najviše postupaka medicinski pomognute oplodnje (MPO) u posljednjih deset godina, no takav rast broja izvedenih postupaka nije pratio jednak rast broja rođene djece, piše Jutarnji list, navodeći da su državne klinike na dnu liste.
Dok se broj postupaka u odnosu na 2020. povećao za gotovo 30 posto, broj rođene djece porastao je za malo manje od 20 posto. Razlog koji za to mahom navode stručnjaci s kojima smo razgovarali jest utjecaj korone na kvalitetu jajnih stanica te spermatozoida.
”Još nemamo objavljene znanstvene dokaze za to, ali iskustveno možemo reći da ne pamtimo tako loše spermiograme, odnosno analize sjemena, kakve smo imali kod pacijenata koji su nedavno preboljeli koronu. I kvaliteta jajnih stanica kod pacijentica koje su imale koronu bila je lošija. Svojevrsna preporuka je bila da se postupci ne obavljaju tri mjeseca nakon preboljele korone kod žena te šest mjeseci kod muškaraca.
No, nakon potpune obustave obavljanja postupaka tijekom pandemije kod nekih pacijenata nije bilo vremena za čekanje”, kaže dr. Dinka Pavičić Baldani, voditeljica Odjela za MPO Klinike za ženske bolesti i porode u zagrebačkoj Petrovoj te predsjednica Društva za humanu reprodukciju Hrvatskog liječničkog zbora.
Takva smanjena kvaliteta spolnih stanica nakon korone srećom, ističe dr. Pavičić Baldani, nije trajna te se kod pacijenata stanje vraćalo na ono prije korone za nekoliko mjeseci – kod žena je oporavak išao brže nego kod muškaraca, kod kojih su posljedice bile vidljive i do godinu dana.
U 2021. godini, prema podacima koje je Ministarstvo zdravstva objavilo u Godišnjem izvješću o MPO aktivnostima, nakon postupaka medicinski pomognute oplodnje rođeno je 1831 dijete. Stavimo li to u odnos s ukupnim brojem novorođene djece, riječ je o pet posto ukupno rođene djece te godine: kada ta generacija krene u školu, statistički u Hrvatskoj neće biti nijednog razreda u kojem nema djeteta začetog medicinski pomognutom oplodnjom.
Uspješnost klinika ovlaštenih za obavljanje postupaka MPO-a – iako svi koriste iste lijekove i provode iste protokole – značajno se razlikuje. Od državnih ustanova iznimka je Petrova bolnica, koja je po uspješnosti jedina iznad prosjeka, a na vrh rang-liste zasjelo pet privatnika, piše novinarka Jutarnjeg lista Kristina Turčin.
