Znamo da se općenito granica godina kad žene prvi put rađaju pomakla prema gore, ali čini se da Europljanke sve duže čekaju na ovu svoju ulogu.
Cijeli je niz razloga zašto se u prosjeku odlučujemo na roditeljstvo sve kasnije u životu. Neki su razlozi ekonomske prirode, neki zdravstvene, neki psihičke... Stvari se mijenjaju i ništa nije kako je nekoć bilo. A nekoć je bilo tako da su žene vrlo rano postajale majke, što je moderni način života u potpunosti promijenio.
Novi podatci pokazuju da žene u Europskoj uniji u prosjeku rađaju svoju prvu djecu neposredno prije 30. rođendana. Zbog toga možemo zaključiti da Europljanke sve dulje čekaju na djecu – a stručnjaci kažu da nema znakova da će se taj trend uskoro usporiti.
Prema najnovijim službenim podatcima, diljem Europske unije žene postaju majke u prosjeku u dobi od 29,8 godina, što je oko godinu dana kasnije u usporedbi s desetljećem ranije. Trenutno se dob žena pri prvom porodu kreće od 24,7 godina u Moldaviji do 31,8 godina u Italiji.
Odgađanje roditeljstva, pokazuju također podatci, ne znači nužno odustajanje od djece. Neke od zemalja u kojima žene najdulje čekaju na djecu ujedno su i zemlje s višim stopama nataliteta, na primjer, Danska, Njemačka, Irska, Cipar, Nizozemska, Portugal, Švedska, Lihtenštajn i Norveška, pokazuju podatci EU – u svim tim zemljama prosječna je dob iznad 30 godina. Švicarska je, na primjer, uvjerljivo na prvom mjestu, ali tamo je prosječna dob već neko vrijeme jednaka – od 32,1 do 32,4 godine.
Hrvatska već neko vrijeme, također, drži jednaku prosječnu dob, a to je od 30,4 godine 2019., pa do 30,8 u 2023. godini.
"Zapravo se radi o čekanju", rekla je za Euronews Health Ester Lazzari, demografkinja specijalizirana za plodnost na Sveučilištu u Beču. "Nema puno dokaza da ljudi više ne žele imati djecu; idealna veličina obitelji se zapravo nije promijenila. Radi se samo o vremenu", dodala je.
Postoji nekoliko čimbenika koje Europljani obično smatraju "preduvjetima" za rađanje djece, rekla je Lazzari. Prvo žele završiti studij i postati financijski stabilni, na primjer, i općenito im treba više vremena da formiraju stabilne romantične veze nego u prošlosti. Žene u istočnoj i srednjoj Europi obično postaju majke u srednjim do kasnim dvadesetima, dok one u zapadnoj i južnoj Europi često čekaju do ranih tridesetih, prema podacima iz 2023. godine.
Ipak, trend odgađanja rađanja djece može se vidjeti svugdje u Europi, rekla je Lazzari. "Zato je vrlo teško odrediti jedan jedini čimbenik koji može objasniti taj trend."
Pored svega, straučnjaci upozoravaju da ova promjena može imati zdravstvene posljedice. Dok Europljani možda žele imati djecu kasnije u životu, odgađanje roditeljstva može povećati rizik od problema s plodnošću. To znači da do trenutka kada se osjećaju spremnima imati djecu, možda neće moći imati onoliko koliko žele.
"Preferirani reproduktivni prozor se promijenio, i to je zanimljivo, jer se biološki to očito nije promijenilo", rekla je Lazzari. To pomaže objasniti porast tretmana plodnosti diljem Europe posljednjih godina, s više od 1,1 milijuna ciklusa liječenja provedenih u gotovo 1400 klinika u 2021. godini.
