Rh faktor u trudnoći - kako utječe na bebu?

Na površini eritrocita, kao sastavni dio njihove membrane, nalazi se oko sto antigena koji uzrokuju stvaranje antitijela kod majke. Prema sustavu kojem pripadaju navedeni antigeni razlikujemo ABO i Rh sustav. Zbog načina kojim se ovi antigeni nasljeđuju, eritrociti jedne osobe mogu imati jedan ili dva, ali nikada tri antigena iz ABO sustava te prema njima određujemo krvnu grupu pacijenta koja je nepromjenjiva tijekom života. Antigeni iz ABO sustava nalaze se i u drugim tkivima (i na površini drugih stanica, osim eritrocita) dok se Rh antigeni nalaze samo na eritrocitima. 

Rh sustav obuhvaća više od 45 različitih antigena. Najznačajniji je D antigen koji je prisutan u oko 85 % populacije. Osoba koja ima ovaj antigen na površini eritrocita smatra se Rh pozitivnom. Fiziološka funkcija Rh antigena nije poznata, iako dosadašnja istraživanja ukazuju na moguću povezanost ovih antigena s  vijekom trajanja eritrocita u cirkulaciji. S aspekta trudnoće ovaj je antigenski sustav neobično važan jer može dovesti do pojave Rh imunizacije.

Možda te zanima... Negativna krvna grupa može izazvati probleme u trudnoći Trudnoća

Naime, ukoliko Rh negativna majka dosi Rh pozitivno dijete (fetus je Rh antigen naslijedio od oca, iako ga majka nema) fetalni eritrociti dolaze u majčinu cirkulaciju i senzibiliziraju je to jest potiču na stvaranje antieritrocitnih antitijela. Ova protutijela nadalje prelaze posteljicu, ulaze u fetalnu cirkulaciju i vežu se na fetalne eritrocite koje tako razaraju aglutinacijom i hemolizom. Zbog navedenog kod fetusa se razvija fetalni hidrops i anemija različitog stupnja (tzv hemolitička bolest) koje terminalno mogu dovesti do smrti ploda in utero. S kliničkog aspekta, kad govorimo o Rh imunizaciji značajniju formu ovog problema očekujemo kod višerotkinja.

U prvoj trudnoći nastaju protutijela

Naime, u prvoj trudnoći u kojoj Rh negativna majka nosi Rh pozitivno dijete obično nastaje tek manja količina protutijela koja uglavnom ne izaziva teže oblike hemolitičke bolesti novorođenčeta. Naime, treba oko 6-8 tj da započne produkcija antitijela. Nadalje, prvo se stvaraju antitijela IgM klase koja ne prelaze posteljicu, a tek kasnije IgG klase koja mogu difundirati kroz posteljicu. Nakon što je jednom postignut prvi kontakt i senzibilizacija stvaranjem protutijela, u sljedećim kontaktima razdolje značajne produkcije protutijela je značajno kraće (10-14 dana) što je razlogom zašto teže oblike Rh imunizacije očekujemo uglavnom kod višerotkinja.

Možda te zanima... Krvarenje u trudnoći može biti znak placente previje Trudnoća

Na kraju, treba naglasiti da je Rh sustav kompleksan. Unutar tog sustava postoje i drugi antigeni osim najčešće spominjanog D antigena. Zahvaljujući rutinskom postupku antiD profilakse koja se provodi u svim ustanovama značajno je reducirana pojava antiD senzibilizacije.

Naime, svaka Rh negativna trudnica koja je rodila Rh pozitivno dijete mora 72 sata od poroda i/ili intervencije u trudnoći (amniocenteze, kordocenteze i slično- tu Rh status ploda nije poznat) dobiti anti D imunoglobuline (Rhogam) uz prethodnu provjeru da je Coombsov test negativan, što znači da nema antitijela. Uz ovakav postupak značajno je reducirana pojava anti D imunizacije.

No, treba misliti na mogućnost imunizacije i nastanka hemolitičke bolesti novorođenčeta drugim antigenima iz Rh sustava. Tako antigeni E,C, Kell i Duffy i drugi (sve antigeni iz Rh sustava) obično izazivaju teže oblike hemolitičke bolesti ploda. Posebno je značajna anti Kell imunizacija budući da su ovo vrlo jaki antigeni. Anti Kell protutijela osim hemolize izazivaju i supresiju rasta progenitorskih stanica crvene krvne loze čime se dodatno oštećuje tj smanjuje količina raspoloživih i funkcionalnih eritrocita. Ovime se anti Kell imunizacija razlikuje od anti D i ostalih imunizacija.

Možda te zanima... Trudna sam, je li moja krvna grupa problem za bebu? Trudnoća