Tišina je u nekim razdobljima majčinstva pomalo kao sveti gral. Znaš da ti treba, znaš da ti paše, ali ne znaš kako je ostvariti. No, djeca zapravo niti ne znaju koliko im tišina nedostaje i koliko im može goditi. Pomogni im da shvate…
Tišina. To je jedna od stvari o kojima maštaju mame u prvim tjednima, mjesecima, godinama majčinstva. Tišina. Tako ju je lako stvoriti – kad nemaš djecu u blizini. A istodobno znaš da te ta ista tišina itekako odmara, napuni ti baterije, opusti te, umiri ti mozak i tijelo. Sve to mi odrasli znamo i svjesni smo tog. No, djeca nisu svjesna tog i ne znaju koliko dobra krije taj sveti gral majčinstva – tišina.
Znanost je potvrdila da nam tišina može biti korisna na mnogo načina jer utječe na naše fizičko, mentalno i emocionalno zdravlje. S obzirom na to da su naši životi sve glasniji, a okružuje nas tehnologija koja nam neprestano zuji u ušima, naša su djeca odrasla upravo u takvim okolnostima i zapravo ih smatraju normalnima. No, možemo li mi nekako svojoj djeci dati dar taj tišine, naučiti ih kako u njoj uživati i što će im sve dobro donijeti? Možemo pokušati.
Zašto je prevelika buka problem
Zagađenje bukom smatra se u svijetu ozbiljnim problemom. Svjetska zdravstvena organizacija ga svrstava u drugi po redu ekološki izazov, odmah nakon onečišćenja zraka jer pretjerana buka može ozbiljno naštetiti ljudskom zdravlju i ometati ljudske svakodnevne aktivnosti. Može poremetiti san, uzrokovati kardiovaskularne i druge fiziološke poteškoće, smanjiti učinkovitost i dovesti do promjena u društvenom ponašanju. Kako svijet postaje glasniji, možda ćemo se moći donekle nositi s tim; međutim, naša biologija tijekom evolucije nije držala korak s brzim tehnološkim inovacijama.
Evo kako buka utječe na naše tijelo.
Fiziološki
Iznenadna bučna buka potiče tijelo da proizvodi kortizol, hormon zbog koje smo u stanju „borbe ili bijega“, koji čini da smo pod stresom i tjeskobni. Neke studije pokazuju kako kronična izloženost razinama zvuka višim od 50 do 55 decibela može potaknuti ove hormone stresa i povećati krvni tlak, hipertenziju i otkucaje srca.
Psihološki
Zvukovi mogu promijeniti naše raspoloženje. Stalna ili glasna buka može promijeniti naše raspoloženje od sretnog i smirenog do stresnog i razdraženog. Kad smo cijelo vrijeme okruženi glasnim nametljivim zvukovima, njihov se učinak zapravo zbraja i u nekom trenutku nas potpuno slomi.
Kognitivni
Mozak ima ogroman prostor za pohranu, ali količina buke koju može obraditi je relativno ograničena. Kada nas bombardiraju zvukovi, to može utjecati na našu sposobnost da se usredotočimo i jasno razmišljamo. Istraživanja pokazuju da djeca koja uče u školama koje su u izrazito bučnom okruženju, „kasne“ s vještinama čitanja za svojim vršnjacima u „mirnijima“ školama, jednostavno zato što ne mogu dobro čuti.
Ponašanje
Glasna buka može dovesti do promjena u našem ponašanju. Mi se zapravo želimo odmaknutu od zvukova koji nam se ne sviđaju ili koji nam se čine neugodnima. U jednom eksperimentu u trgovačkom centru, zvučnici koji su puštali glasnu pop glazbu bili su postavljeni na jednom kraju trgovine, a mirna, ambijentalna glazba puštala se na drugom kraju trgovine. Rezultati su pokazali da su se mnogi kupci fizički udaljili od zvučnika pop glazbe.
Zvuk stoga može utjecati na odluke koje donosimo u našim životima. Ono što najviše zabrinjava je to što su stručnjaci primijetili da su se djeca toliko navikla na stalnu buku da im je bez nje zapravo neugodno. Naša djeca ne znaju biti u tišini, i upravo zbog tog imaju potrebu uvijek i odmah paliti televizor ili bilo koji ekran.
Prednosti tišine
Najbolji lijek za svu ovu buku je vrlo jednostavan: tišina. Šutnja može zvučati kao čudan koncept u nekim obiteljima, ali to vrijeme provedeno u tišini je toliko važno za našu djecu, kao i nas, da ne možemo dovoljno istaknuti koliko. Tišina djeluje umirujuće. Smiruje mnoge emocije koje se aktiviraju razgovorom i slušanjem.
Ali to nije sve! Dok se smirujemo mentalno i emocionalno, naša se tijela mogu opustiti. Potrebna nam je tišina koja nas vraća u sadašnji trenutak, pomaže nam da se smirimo i ne brinemo o tome što se dogodilo u prošlosti ili što bi se moglo dogoditi u budućnosti. Tišina nas puni energijom i uči nas slušati.
Kako djeci dati više tišine
Najbolji način za borbu protiv pretjerane buke kojoj su naša djeca svakodnevno izložena jest naučiti ih kako stvoriti tiše okruženje oko sebe. Evo 10 načina na koje možeš unijeti više tišine u živote svoje djece.
- Budi pozitivan uzor svojoj djeci. To znači da u kući ne treba biti pretjerane buke i da svojoj djeci pokažeš da i ti odvojiš vrijeme u napornom danu za mirne trenutke, kao što je meditacija ili bilo što slično.
- Isključi televiziju kada je nitko ne gleda. Nemojte televizor koristiti kao prigušivač pozadinske buke, ili upravo suprotno, pozadinski zvuk koji će popuniti prazninu kad nastane tišina. Posebno to nemoj činiti kada jedete kao obitelj ili kada djeca pišu zadaću.
- Radi na pozitivnim promjenama u ponašanju, a to uključuje ograničavanje vremena koje dijete provodi za računalom, u gledanju televizije, mobitel, tablet itd.
- Ponudi djeci čepiće za uši ili slušalice za smanjenje buke ako im smeta buka ili samo trebaju utišati zvukove kada odluče biti u tišini.
- Odvoji vrijeme za tihu meditaciju s djecom. Na primjer, odmah nakon škole sjednite i posvetite se tišini prije nego počnu raditi zadaću ili učiti ili odu na izvannastavne aktivnosti. Ne mora to biti klasična meditacija, izmisli svoj način koji će djeca prihvatiti.
- Ako voziš djecu u školu, neka to bude bez radija ili glazbe u autu. To omogućuje svima da provedu trenutak sa svojim mislima prije i nakon užurbanog dana.
- Otiđite u obiteljsku šetnju prirodom kako biste mirno uživali u ljepoti oko sebe. Izazovi svoju djecu da budu tiha kako bi mogla slušati sve prirodne zvukove oko sebe, poput šuštanja lišća i cvrkuta ptica.
- Kada idete na dužu vožnju u automobilu, dio tog vremena provedite u potpunoj tišini. To će potaknuti djecu da pogledaju kroz prozor i upijaju svijet koji prolazi.
- Oformi tihu zonu u vašem domu u koju djeca mogu otići kada osjete da im treba malo tišine. To može biti veliki jastuk za pod u kutu sobe, gdje se nalaze neke knjige i plišanci za utjehu dok se oporavljaju.
- Nauči svoju djecu tehnikama mirovanja kao što su joga, tai chi, chi gong i vježbe disanja.
