'Školarci u Finskoj troše samo nekoliko sati tjedno na domaće zadatke - veći dio dana provode igrajući se. Osim toga, nakon svakih 45 minuta predavanja, djeca provode 15 minuta igrajući se na otvorenom - tako im zakon nalaže'
Nakon što dijete dođe do faze mališana, samo je pitanje vremena kada će započeti potpuno nova faza njegovih razvojnih prekretnica. a to je polazak u školu. Koliko god nas veseli što je dijete spremno za školu, za roditelje, pronalazak obrazovne institucije koja utjelovljuje sve što želimo za našu djecu može biti pomalo izazovno i prilično frustrirajuće, pogotovo ako pogledaš druge zemlje i njihove obrazovne sustave.
Obrazovanje je ljudsko pravo, javno dobro i javna odgovornost. Opća skupština Ujedinjenih naroda donijela je u prosincu 2018. godine, na poticaj Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), odluku da se 24. siječnja proglasi Međunarodnim danom obrazovanja, kako bi se obilježavala uloga obrazovanja za mir i razvoj.
Zemlje skandinavske regije puno hvale svoje izvrsne školske sustave, osobito Danska, Švedska i Finska - i to s pravom. Njihove uobičajene metode i holistički pristup učenju stvorili su studente koji ne samo da postižu akademski uspjeh, već su, što je važnije, zdraviji i sigurniji. Nije ni čudo da ove tri zemlje dominiraju na listi top najboljih zemalja za odgoj djece u 2019. godini.
Objavljen popis najboljih i najgorih zemalja za odgoj djece
Ovo su samo neki od koncepata po kojem se Skandinavci razlikuju od ostataka svijeta.
1. Njihove škole razumiju vrijednost igre.
Školarci u Finskoj troše samo nekoliko sati tjedno na domaće zadatke - veći dio dana provode igrajući se. Osim toga, nakon svakih 45 minuta predavanja, djeca provode 15 minuta igrajući se na otvorenom - tako im zakon nalaže.
U Danskoj su šumski vrtići dobro prihvaćen pojam među predškolcima. Šumski vrtići doslovno su smješteni točno usred prirode. Potiču djecu da koriste svoje okruženje kao početnu točku za učenje, što bi moglo uključivati penjanje po drveću, gledanje kokoški kako nesu jaja ili obrađivanje vrta. Tjelesna aktivnost im omogućuje da oslobode napetost i, u osnovi, budu djeca.
2. Studenti se ne natječu jedni s drugima
"Jednakost je najvažnija riječ u finskom obrazovanju“, rekao je Olli Luukkainen, predsjednik moćnog sindikata nastavnika Finske. Učenici nisu rangirani, niti se škole međusobno natječu. Svi nastavnici imaju istu sveučilišnu izobrazbu, tako da svako dijete dobije istu vrstu kvalitetnog obrazovanja u koju god školu pohađao.
3. Učenici imaju istog učitelja
U Finskoj nije rijetkost da učenik ima istog učitelja nekoliko godina, što omogućava učitelju da kreira program prilagođen programu djeteta i nadgleda njegov napredak.
4. Skandinavska djeca se ne žure u školu
Finska djeca ne moraju ići u školu do navršene 7. godine života, a u njihovom sustavu postoji samo devet godina, sve do 16. godine života. Osim toga škola im počinje kasnije u danu - oko 9 sati - što je sve dio uklanjanja nepotrebnog stresa u svakodnevnom životu djece i stvaranja opuštene atmosfere.
5. Škole podučavaju koncept rodne ravnopravnosti od najmlađe dobi
U jednoj predškolskoj ustanovi u Švedskoj djecu se uči da se međusobno nazivaju "prijatelj" - rodno neutralni izraz - umjesto "on" ili "ona". Institucija vjeruje da time sprječavaju djecu da upadaju u rodne stereotipe i omogućuje im da se izraze i postanu ono što žele biti, piše Time.com. Njihov trud ide čak i do zabrane knjiga bajki poput Pepeljuge i Snjeguljice za koje se smatra da kategoriziraju žene u stereotipe.
Iako se mnogi dive tim zemljama zbog njihovih inovacija, neke se ideje mogu činiti ekstremnim. Jedno je sigurno, svi bismo mogli nešto naučiti od njih u postizanju ravnoteže između školskog i životnog odnosa za dobrobit narednih generacija.
