Školarci Razvoj od 7. do 14. godine 767 prikaza 11. ožujka 2016.

'U vrtiću i školi nisu primijetili da moj sin ima poremećaj čitanja i pisanja'

čitanje
Foto: Thinkstock
klokanica postala miss7mama.24sata.hr

Djeca s disleksijom netočno i sporo čitaju, zamjenjuju grafički slična slova, dugo slovkaju, tiho čitaju tekst, zamjenjuju riječi slične osnove. Važno je znati da disleksija i disgrafija nisu uzrokovane intelektualnim nedostacima, manjkavim socio-kulturnim prilikama, načinom poučavanja niti ikakvim poznatim neurološkim oštećenjem

"Svi vrtići i škole bi trebali imati stalnog logopeda. Moj Josip je pravi primjer", započinje mama Ivana iz Zagreba čiji, sada 12-godišnji sin, ima disleksiju, poremećaj čitanja  i disgrafiju, poremećaj pisanja.

"Čitanje je složena kognitivna aktivnost kojom pretvaramo slova u glasove te spajanje glasova u riječi koje su dio nekog teksta. Razumijemo pročitani tekst zahvaljujući jezičnim sposobnostima te prethodnim znanjima i iskustvima", objašnjava logopedica Sonja Jovančević.

Djeca s disleksijom nemaju automatizirano čitanje, poteškoća se manifestira u kodiranju pojedinih riječi. Očituje se u sporijoj brzini čitanja, nižoj razini točnosti te nerazumijevanju pročitanoga. Logopedica Jovančević naglašava da disleksiju vrlo često prati disgrafija koja je ustvari nesposobnost djeteta da svlada vještinu pisanja (prema pravopisnim načelima određenoga jezika), koja se očituje u mnogobrojnim, trajnim i tipičnim pogreškama.

Disleksija zahvaća oko 10 posto svjetske populacije bez obzira na kulturu i jezik, može nastati pored normalne inteligencije, dobrog vida, sluha i motivacije za učenjem. Velik broj djece ne ovladava čitanjem u skladu s očekivanjima obrazovnog sustava. Najveće se poteškoće pojavljuju tijekom trećeg i četvrtog razreda kada se mijenja fokus i svrha čitanja. Djeca u toj dobi počinju čitati u svrhu učenja i stjecanja novih znanja.

'Kako će odgovoriti na pitanje, ako ga dobro ne pročita?'

"Poteškoće sam primijetila početkom drugoga razreda, kad je počelo čitanje s razumijevanjem i krenule su lošije ocjene. Nitko prije u vrtiću, a ni  školi nije ništa primijetio. Josipa sam samoinicijativno odvela na Rebro gdje su nakon prvog pregleda uočene specifične poteškoće", priča mama Ivana. Josip od drugog razreda pohađa logopedsku terapiju, sada u Suvagu, jedanput tjedno.

Djeca s disleksijom netočno i sporo čitaju, zamjenjuju grafički slična slova, dugo slovkaju, tiho čitaju tekst, zamjenjuju riječi slične osnove. "Loše čitanje odražava se lošim razumijevanjem pročitanog pa ih okolina ih smatra lijenima, glupima, čudnima", kaže logopedica Sonja Jovančević. 

U velikom broju slučajeva disleksija i disgrafija su u djeteta istodobne. Ipak, u mnogim slučajevima specifične teškoće u pisanju postoje zasebno. Takvo dijete može imati teškoće u čitanju samo na početku školovanja, a ozbiljne teškoće u pisanju ostaju mnogo duže, kada je čitanje već savladano. Statistička istraživanja pokazuju da su poremećaji u pisanju u učenika 4., 5. i 6. razreda osnovne škole 2-3 puta češća pojava nego poremećaji u čitanju. (Sonja Jovančević)

Velike poteškoće u učenju

"Poteškoće u učenju su ogromne. Zajedno čitamo lektiru, ali i svaku nastavnu jedinicu kako bi shvatio sadržaj. Učimo manje dijelove i pokušavamo zamisliti pročitano. Vizualizacija pomaže", priča Ivana objašnjavajući da dijete koje ne može točno pročitati pitanje, ne može na njega ni točno odgovoriti.

Logopedica Jovančević dodaje da takvom djetetu treba prilagoditi tekst koji čita, vizualno ga promijeniti tako da se povećaju slova i stave veći razmaci između redova. "Josip u školi  ima individualizirani pristup: loše ocjene ispravlja usmeno, a u pismenim testovima ima nekoliko pitanja manje", kaže mama. 

Važno je naglasiti da su ovi poremećaji kognitivne naravi, a vrlo često i genetski uvjetovani. "Disleksija i disgrafija nisu uzrokovane intelektualnim nedostacima, manjkavim socio-kulturnim prilikama, načinom poučavanja niti ikakvim poznatim neurološkim oštećenjem", kaže logopedica Jovančević uz napomenu da u mnogim slučajevima disleksična djeca imaju dobre matematičke sposobnosti, razvijeno matematičko mišljenje i zbog toga imaju dobar potencijal za razumijevanje matematičkih koncepata. 

Kako prepoznati disleksiju i disgrafiju?

Djeca s disleksijom imaju problem u praćenju gradiva jer njihovo čitanje nije automatizirano, poteškoća se manifestira u kodiranju pojedinih riječi – čitanje je iskrivljeno, cijele riječi, slogovi ili slova su izmijenjeni, ispušteni, sporo čitanje prati često nerazumijevanje pročitanog. U nastanku mnogih oblika disgrafije važnu ulogu imaju i jezične teškoće, tj. teškoće u ovladavanju određenim elementima jezičnog sustava. Zbog složenog isprepletanja neuropsiholoških i jezičnih čimbenika, disgrafija može poprimati veoma različite oblike. (Sonja Jovančević)

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.