Pametni telefoni su nam postali potpuno uobičajeni i to je nešto bez čega ne možemo i ne znamo živjeti. Ujedno je odrasla i prva generacija rođena „s mobitelima“. Što sad znamo o njihovoj štetnosti?
Možemo li bez mobitela? Teško. Ako baš moramo ili ako baš živimo potpuno drukčijim životom, a ne ovom gradskom svakodnevicom, onda možemo. Ili ako se baš potrudimo i ne želimo biti u blizini mobitela, ne žalimo biti ovisni o mobitelima, pametnim telefonima ili kako god ih zvali. Jer znamo da nisu baš najbolja stvar na svijetu, da su štetni, da višestruko negativno utječu na nas… Znamo jer nam svi to govore.
Istovremeno je odrasla prva generacija djece koja su rođena s pametnim telefonima i na Sveučilištu u Južnoj Floridi odlučili su provesti istraživanje baš na toj djeci, i to započeti veliku 25-godišnju studiju kako bi istražili poveznicu između stanja mentalnog zdravlja i digitalnih medija. S tim su ciljem anketirali 1500 djece stare između 11 i 13 godina.
Iako je studija tek počela, prvi rezultati su pokazali da pametni telefoni nisu ni približno toliko štetni za djecu – ako nemaju društvene mreže.
Istraživači su otkrili da 78 posto od 1510 ispitane djece posjeduje pametni telefon, a da je od njih 21 posto prijavilo simptome depresije i anksioznosti. No, istovremeno je iste simptome prijavilo i 26 posto onih koji nemaju uređaj. Osim tog, djeca s telefonima češće su izjavljivala da provode više vremena uživo s prijateljima.
„Mislili smo da će posjedovanje pametnog telefona biti povezano s negativnim ishodima ili negativnim statistikama", kaže Justin Martin, voditelj istraživanja. „Ali to nije bio slučaj."
Istraživači su otkrili još jednu zanimljivu stvar - djeca čiji roditelji imaju niža primanja, češće imaju pametni telefon od onih s bogatijim roditeljima. Martin pretpostavlja da je razlog za to činjenica da što su bogatiji roditelji, to su svjesniji negativnih strana i opasnosti društvenih medija koji utječu na mentalno zdravlje.
Prilikom anketiranja djece posebno su ispitali koriste li djeca društvene mreže i na koji način. Djeca koja imaju pametne telefone vjerojatno ih koriste i da bi posjetili i društvene mreže, ali ipak postoje razlike u načinu na koji ih koriste. Statistika je pokazala, naime, da djeca koja su izjavila da često objavljuju na društvenim mrežama dvostruko češće prijavljuju i probleme sa spavanjem, te simptome depresije ili anksioznosti, u usporedbi s djecom koja nikada ne koriste te platforme.
Ipak, istraživanje zasad nije uspjelo utvrditi je li povećana upotreba društvenih medija dovela do problema s mentalnim zdravljem i spavanjem ili je uročno posljedična veza obrnuta, kaže Martin.
„Preporuka bi u svakom slučaju bila da roditelji i odrasli razmotre mogućnost da djecu drže podalje od društvenih platformi na kojima bi često objavljivali - ili da ih pokušaju spriječiti da objavljuju na društvenim platformama uopće", kaže Martin. „Naravno, teško je reći djetetu: ‘Možeš koristiti Instagram, možeš koristiti TikTok, ali samo nemoj objavljivati’.”
Anketirana djeca bila su podijeljena o tome koje su prednosti društvenih medija, i to su bili prilično podjednako podijeljeni: 34 posto složilo da društveni mediji uzrokuju više štete nego koristi, 33 posto nije se složilo s tom tvrdnjom, a ostali su neodlučni po tom pitanju.
„Ovo je fascinantna studija koja je ustanovila važne razlike, posebno između pametnih telefona i društvenih medija", rekla je Jess Maddox sa Sveučilišta u Alabami. „Iako je to dvoje često u razgovoru jedno te isto, ovo istraživanje pokazuje da stvari ne stoje tako.”
Voditelji studije nadaju se da će ova studija potaknuti roditelje, nastavnike i političare da više razmišljaju o obrazovanju djece na pametnim telefonima i društvenim mrežama, a ne o zabranama.
