Istaživanje je pokazalo da tri puta više djece nego roditelja misli da bi trebala postojati pravila o tome što roditelji dijele na društvenim mrežama.
U istraživanju Sveučilišta u Washingtonu i Sveučilišta u Michiganu, u kojem je sudjelovalo 249 parova roditelja i djece, jedni i drugi trebali su opisati pravila vezana za tehnologiju, kojih bi se, po njihovom mišljenju, obitelji trebale pridržavati. Prema pisanju New York Timesa, u većini slučajeva, roditelji i djeca su se slagali da se ne bi smjelo pisati poruke na mobitelu tijekom vožnje, niti biti na internetu dok netko želi s vama razgovarati.
No jednu su stvar djeca spominjala puno češće nego roditelji: ne objavljuj na društvenim mrežama ništa o meni prije nego me pitaš! Drugim riječima, djeca ne žele da roditelji objavljuju slike njih kako spavaju u autu ili da pišu o njihovim frustracijama i o obiteljskim prepirkama.
Djeca ne žele da roditelji dijele detalje iz života svoje djece na društvenim mrežama
Voditeljica istraživanja Alexis Hiniker sa Sveučilišta u Washingtonu istaknula je kako postoji veliki nesrazmjer po ovom pitanju kod roditelja i djece. Dok su djeca u dobi od 10 do 17 godina izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji roditelji na internetu dijele detalje iz života svoje djece, njihovi roditelji tome nisu pridavali toliku pažnju. Oko tri puta više djece nego roditelja smatra da trebaju postojati pravila o tome što roditelji dijele na društvenim mrežama.
Stranice poput Facebooka i Instagrama dio su svakodnevice današnjih obitelji. Mnogi, ako ne i većina roditelja, objavljuje slike svog novorođenčeta na internetu u roku od sat vremena nakon rođenja, a neki roditelji sami kreiraju račune na društvenim mrežama za svoju djecu - često kako bi podijelili fotografije i vijesti s obitelji, a povremeno i u potrazi za zaradom i slavom.
Djeca žele kontrolirati svoje digitalne identitete
Sve je jasnije da će naša djeca izrasti u tinejdžere i odrasle koji žele kontrolirati svoje digitalne identitete. Budući da su prva djeca čije su slike iz ranog djetinjstva objavljivane na Facebooku i Instagramu sada već školarci ili gotovo tinejdžeri, pojavilo se pitanje kako se oni osjećaju u vezi toga. Studija, iako provedena na malom uzorku, jasno pokazuje da će ta djeca, kao tinejdžeri ili odrasli ljudi, željeti imati kontrolu nad svojim digitalnim identitetom.
“Kako odrastaju, djeca će postajati svjesna svog digitalnog otiska i dok će većini to biti u redu, neki će s tim imati problem”, komentirala je Stacey Steinberg s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Floridi. Neka djeca i tinejdžeri propituju i nekadašnje i sadašnje objave svojih roditelja. U članku New York Timesa spominje se primjer 14-godišnjakinja kojoj smeta što otac bez pitanja objavljuje njezine fotografije na Instagramu, posebno jer ga prate i neki njezini prijatelji; djevojčica koja se na školskom izletu skrivala čim bi netko od roditelja izvadio mobitel jer nije htjela da na Facebooku objave slike na kojima je i ona; djevojčica kojoj je mama u 4. razredu otvorila YouTube kanal na kojem je objavljivala videe na kojima pjeva, a kad su u 8. razredu to vidjeli njezini prijatelji iz škole, svi su joj se smijali.
Takve objave roditelja dugo ostaju na internetu, ali i u dječjem sjećanju, a iako se roditeljima čine bezazlene, djeca ih se kasnije mogu sramiti.
Balans je najvažniji
“Morat ćemo kao društvo pronaći način kako balansirati pravo roditelja da podijele svoju priču i upravljaju odgojem svog djeteta s pravom djeteta na privatnost. Roditelji često zadiru u digitalni identitet djeteta, ne zato što su zlonamjerni, nego ne uzimaju u obzir potencijalni doseg i dugoročni utjecaj informacija koje dijele”, objašnjava Stacey Steinberg.
Roditelji bi trebali imati na umu i koliko će nešto biti dostupno na internetskim tražilicama i koliki doseg može imati. Ako trebate savjet ili podršku zbog nekog problema s djetetom, preskočite objavljivanje slike i djetetovog imena kako biste ograničili kasnije pojavljivanje na tražilicama.
