Tinejdžeri su vječna zagonetka ove planete. No, mi smo tu da te zagonetke raspetljavamo dan po dan... I problem po problem. Nekad toliko zapnemo u tom traženju problema, da zapravo ne vidimo da su to neke sasvim uobičajene stvari koje tinejdžeri moraju proći...
Ako imaš tinejdžera kod kuće, vrlo vjerojatno se nekoliko puta u danu – ili satu – pitaš: Je li ovo normalno? Gdje toliko griješim? Ide li moje dijete u potpuno krivom smjeru? Često nam se čini da su bezobrazni, lijeni, da neprestano dramatiziraju ili prkose... No, čini se da stručnjaci ipak ne misle baš tako.
Kako je objasnila u jednoj svojoj Instagram objavi, psihologinja i savjetnica za roditelje dr. Cam Caswell tvrdi upravo suprotno: većina ponašanja koja nas frustriraju zapravo su znakovi da se njihov mozak razvija upravo onako kako bi trebao.
"Vaš tinejdžer ne pokušava namjerno otežati vaš život – njihov mozak je još uvijek u razvoju", kaže dr. Caswell.
Ovih 7 ponašanja na prvi pogled djeluju problematično, ali zapravo ukazuju na zdrav psihološki razvoj tinejdžera:
1. Bezobrazno ponašanje i promjene raspoloženja
To nije bezobrazluk – to je mozak koji tek uči kako regulirati emocije. Između 10. i 19. godine osjećaji su snažni, veliki, a sposobnosti da ih kontroliraju – male. Stručnjaci savjetuju roditeljima da ostanu smireni i pokažu primjerom emocionalnu regulaciju na djelu. Tinejdžeri promatraju i uče od nas.
2. Izbjegavanje kućanskih obaveza
Zvuči kao lijenost, ali je zapravo – nezrelost izvršnih funkcija mozga. Tinejdžeri (pa i mladi odrasli!) još uvijek uče kako planirati, organizirati i dovršavati zadatke. Zaboravljaju jer im je mozak okupiran važnijim stvarima – njima. Rješenje? Rasporedi, rutine i malo strpljenja.
3. Svađanje i raspravljanje
Iako ti se može činiti da namjerno izazivaju, oni zapravo grade vlastiti identitet. Kroz rasprave testiraju ideje, vrijednosti i uvjerenja. Umjesto ušutkavanja, pokušaj ih saslušati i objasniti svoje stajalište. Konstruktivne rasprave pomažu u razvoju samostalnog mišljenja.
4. Sebičnost
Tinejdžeri često djeluju kao da im je stalo samo do sebe – ali to je faza razvoja empatije. Njihov pogled se tek počinje širiti izvan vlastitog iskustva. Kad pokažu suosjećanje, primijeti to, pohvali i potakni ih da promisle o utjecaju svojih postupaka na druge.
5. Donošenje loših odluka
Njihove procjene rizika i impulzivnost nisu "namjerni problemi", nego rezultat još nezrelog frontalnog korteksa – dijela mozga koji pomaže razmišljati prije djelovanja. Pruži im prilike za samostalno odlučivanje, uz podršku i vođenje – praksa čini razliku.
6. Nepažnja i "ne slušanje"
Ako imaš osjećaj da te ne čuju – možda je to istina. Njihovi mozgovi lako se preopterećuju stresom, emocijama ili viškom informacija. Umjesto da "držiš prodike", uključi ih u razgovor – postavljaj pitanja, potakni ih da i oni govore.
7. Neuredna soba
Vječna borba! No, prljava soba nije znak lijenosti, nego – samostalnosti. Tinejdžeri žele imati kontrolu nad svojim prostorom i stvaraju osjećaj identiteta. Umjesto da stalno ulaziš u sobu i prigovaraš, dopusti im određenu slobodu u njihovom prostoru (ali neka ostatak kuće ipak ostane uredan).
